ATINA, Izvršni direktori četiri najveće grčke banke pozvali su vlasti u Atini da što prije postignu sporazum sa međunarodnim kreditorima u cilju okončanja neizvjesnosti i vraćanja privrede na put rasta.
Lideri Nacionalne banke Leonidas Frangijadakis, Alfa banke Dimitrios Mancunis, Pireus banke Antimos Tomopulos i Eurobanke Fokion Karavijas naglasili su potrebu da pregovori između Grčke i njenih kreditora uskoro budu okončani uz sporazum koji bi obezbijedio budućnost Grčke u evrozoni i doveo njenu ekonomiju na dugoročni put održivog rasta, piše list Katimerini.
“Vremenski faktor je veoma značajan i bila bi šteta da Grčka ne iskoristi pozitivno ekonomsko okruženje nastalo zahvaljujući monetarnom labavljenju koje je pokrenula Evropska centralna banka i značajnom padu cijena nafte”, rekao je Frangijadakis.
“Ključno je odagnati neizvjesnost, ne samo za kreditni sektor već za cjelokupnu ekonomiju”, rekao je Mancunis, dok je Tomopulos poručio da ključ privrednog oporavka leži u prekidu ciklusa nedovoljnog finansiranja i odliva kapitala.
“Grčka trpi dugotrajne kreditne pritiske i neizvjesnost koja ugrožava ekonomiju. Takva situacija ne može da se nastavi. Vrijeme je ključni parametar i potrebno je postići realističan sporazum sa kreditorima što prije, a taj sporazum treba da prihvati većina političkih partija, kao što je to bio slučaj u Portugalu, Irskoj i na Kipru”, rekao je Karavijas.
Dugotrajna neizvjesnost već se odrazila na osnove ekonomije, kao što je bruto domaći proizvod (BDP), koji je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu potonuo 1,3 odsto, nakon rasta od 1,5 odsto iz prethodnog tromjesečja. Analitičari vjeruju da je u prvom kvartalu 2015. evidentiran nulti rast BDP-a.
“Ukoliko ne dođe do sporazuma sa našim partnerima, to bi imalo nesagledive posljedice po grčku ekonomiju, a i šire”, upozorio je guverner grčke centralne banke Janis Sturnaras.
Odliv kapitala iz grčkih banaka nastavljen je u aprilu, a trend odliva depozita uticao je i na grčke akcije i obveznice. Procijenjuje se da se od decembra 2014. do aprila 2015. iz grčkih banaka odlilo oko 30 milijardi evra, a dosta inostranih investitora povuklo se sa grčke berze, što je rezultovalo povlačenjem oko 500 miliona evra.
Odliv kapitala iz Grčke ozbiljno je ugrozio sposobnost te zemlje da finansira ekonomiju i preduzeća. Pored toga, zamrzavanje privatizacija i smanjenje stranih direktnih investicija umanjili su šanse da će uskoro doći do privrednog oporavka, piše Katimerini. Tanjug