TOKIO, Na azijskim su berzama u srijedu cijene akcija porasle, zahvaljujući očekivanjima da će centralne banke u regiji i dalje voditi vrlo popustljivu monetarnu politiku, dok je dolar blago oslabio uoči odluka američkog Feda.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,5 odsto, dok su cijene akcija u Singapuru, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 1,3 odsto.
U Južnoj Koreji i Australiji berzanski indeksi stagniraju, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,5 odsto.
Najviše su jutros, 1,3 odsto, skočile cijene akcija u Šangaju, dostigavši najviše nivoe u sedam godina. Rast cijena već šesti dan zaredom zahvaljuje se nadi ulagača da će kineska centralna banka uskoro dodatno olabaviti monetarnu politiku zbog usporavanja rasta druge po veličini svjetske ekonomije.
Gotovo sve azijske zemlje – od Južne Koreje i Kine, do Japana, Australije i Indije – vode labavu monetarnu politiku kako bi podstakle rast ekonomije i suzbile rizike od deflacije.
A očekuje se da će, ako zatreba, uvesti dodatne podsticajne mjere, što bi pozitivno uticalo na azijska tržišta akcija.
Ipak, na većini berzi trguje se oprezno jer ulagači ne žele previše rizikovati uoči saopštenja koje će danas poslijepodne poslati čelnici američke centralne banke nakon dvodnevne sjednice. Nakon toga će predsjednica Feda Janet Yellen održati konferenciju za novinare.
Većina analitičara očekuje da će čelnici centralne banke izostaviti frazu o tome da će biti ‘strpljivi’ po pitanju kamatnih stopa, što će značiti da bi kamate, po prvi put od 2006. godine, mogle biti povećane već u junu.
No, mnogi se ulagači nadaju da bi ta odluka ipak mogla biti odgođena barem do septembra zbog usporavanja rasta američke ekonomije.
“Svjedoci smo potezanja konopca između ‘bikova’ i ‘medvjeda’. ‘Bikovi’ ne vjeruju da će ove godine doći do povećanja kamata u SAD-u, dok ‘medvjedi’ očekuju takvu odluku u idućih nekoliko mjeseci”, kaže Hue Frame, savjetnik u kompaniji Atlantic Pacific Securities.
A mogućnost da će Fed zaoštriti monetarnu politiku, dok većina centralnih banaka u svijetu vodi labavu politiku, podržavala je posljednjih mjeseci snažan uspon kursa dolara.
No, danas na valutnim tržištima vlada oprez, pa je tako cijena američke valute blago skliznula na 121,35 jena, dok je juče u ovo doba iznosila 121,45 jena.
Dolar je blago oslabio i prema evropskoj valuti, pa je kurs evra porastao s jučerašnjih 1,0570 na 1,0580 dolara, a u jednom se trenutku probio i iznad 1,0600 dolara. Tako se odmaknuo od 1,0457 dolara, najniže nivoe od januara 2003. godine na koju je zaronio u ponedjeljak.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros je skliznuo na 99,61 bod, dok je juče u ovo doba iznosio 99,69 bodova, čime se dodatno odmaknuo od najviše nivoe u 12 godina.
U fokusu je ulagača i cijena nafte, čiji je pad posljednjih mjeseci snažno pritisnuo svjetska tržišta kapitala.
Nakon oporavka tokom februara i početka marta, cijena barela ponovno je posljednjih dana u silaznoj putanji.
Nakon podatka da su prošle sedmice zalihe ‘crnog zlata’ u SAD-u porasle za 10,5 miliona barela, što pokazuje da je potražnja i dalje slabija od ponude, na američkom je tržištu cijena nafte jutros pala 80-ak centi, na 42,63 dolara po barelu, nedaleko najniži nivo u šest godina. Hina
