BANJALUKA, Odjeća i obuća koje su u prodaji u Švajcarskoj po kvalitetu su za nekoliko klasa bolje od te robe u BiH.
Ovdje, kada kupite neku kvalitetniju majicu, neće vam se dogoditi da nakon nekoliko pranja izblijedi.
Ako majicu istog proizvođača kupite u BiH, možete je baciti nakon što je operete nekoliko puta.
To su riječi Gordane Delić, nastanjene u Bazelu, a porijeklom iz Banjaluke, koja se uvjerila da proizvođači imaju dvostruke aršine.
“U Švajcarskoj, ako se potrudite, možete da kupite bilo koji odjevni predmet po istoj cijeni kao i u BiH. Imate širok spektar objekata, i svako može da sebi pronađe odjeću ili obuću u skladu sa mogućnostima. Konkurencija je velika, i samim tim i izbor za potrošače”, kaže Delićeva.
Isto tako, kako dodaje, i u švajcarskim gradovima moguće je kupiti odjevne predmete niskog kvaliteta, ali ako pazarite dobar brend, niste pogriješili.
“Čini mi se da, kada je o BiH riječ, više ne možete da se oslonite ni na brendove. Šta je razlog, ni sama ne znam”, navodi Delićeva.
Dupli aršini
Da se ni na brendove ne možemo osloniti, potvrdila je i Gordana Bulić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH, koja kaže da je čak nedavno čitala da su na jednoj sjednici evropski zvaničnici priznali da postoje dupli aršini u proizvodnji.
“Nažalost, to postoji. Znam sigurno da postoji. Pa, ja sam prije rata, ali i neposredno poslije rata, radila u jednom industrijskom postrojenju, gdje se proizvodnja za određeno tržište radila prema dispozicijama trgovca koji je dolazio da poruči robu”, prisjeća se Bulićeva.
Trgovac je, ističe, diktirao karakteristike robe, s obzirom na to kakvu cijenu je želio da ima.
“Dakle, trgovac bi rekao: ‘Napravite takav proizvod, jer samo robu po toj cijeni može da povuče tržište na kojem ja radim'”, prisjeća se Bulićeva.
Prema njenim riječima, sve se proizvodi na osnovu dubine džepa potrošača, a pogotovo se to radi za one zemlje gdje ne postoji kontrola kvaliteta, sljedivosti, niti sastava određenih proizvoda.
“Nažalost, i BiH je takva država. Konkretno, mi imamo obuću koja se uvozi bez poštivanja određenih standarda i znamo da je ona lošijeg kvaliteta. Mi imamo i privatne firme koje su dobile sertifikate za kontrolu kvaliteta i one su u stvari tezgaroši. Bukvalno daju određenim uvoznicima sertifikat da roba koja je uvezena odgovara standardima kvaliteta. Kakvim standardima? To ni sami ne znaju”, navodi Bulićeva.
I Dušanka Makivić, viši saradnik za odnose s javnošću Republičke uprave za inspekcijske poslove, ističe da veliki proizvođači često imaju proizvodne pogone u različitim dijelovima svijeta, zbog čega jedan proizvod istog proizvođača ne mora biti uvijek istog kvaliteta.
Redovne kontrole
Bitno je, dodaje ona, da podaci na deklaraciji odgovaraju sadržaju i svojstvima proizvoda i da je sadržaj u skladu sa zakonskim propisima u BiH i RS.
“Tržišna inspekcija u redovnim kontrolama provjerava da li su obuća i odjeća koje se nalaze u prometu označene u skladu sa propisima, te ukoliko utvrde nedostatke u tom smislu, zabranjuju promet dok se nepravilnosti ne otklone, a u slučaju da utvrde da isti nemaju prateću dokumentaciju i dokaz o porijeklu, takva roba se oduzima”, naglasila je Makivićeva.
Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH navode da se analiza odjevnih predmeta i obuće vrši na osnovu analiza i dostupnih informacija o opasnim odjevnim predmetima i obući na tržištu BiH, EU i u regiji.
Kako dodaju, u protekle tri godine Agencija nije imala saznanja o nesigurnoj obući na tržištu BiH. U okviru aktivnosti nadzora dječje odjeće s vrpcama i vezicama, ističu u toj agenciji, prošle godine je povučeno s tržišta 112 komada odjevnih predmeta, te uništeno 72 komada.
“Ti predmeti nisu bili usklađeni s bh. standardom, te su predstavljali rizik od davljenja i mogućnost povrede za djecu usljed zaglavljivanja vezica prilikom igre djeteta na opremi na dječjem igralištu ili u vozilima u kretanju”, navode iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH. Nezavisne novine