SARAJEVO – Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u prvih šest mjeseci ove godine evidentan je pad izvoza drvne industrije, osim neobrađenog drveta.
Usljed poremećaja njemačkog tržišta, kao glavnog izvoznog tržišta Bosne i Hercegovine, ali i globalne krize, zabilježen je pad od 33,4 miliona, što je 15,4 posto manje nego u prvoj polovini prošle godine.
Domaći drvoprerađivači suočeni su sa velikim gubicima.
Drvoprerađivači u Bosni i Hercegovini prinuđeni su da smanje proizvodnju i broj radnika, a neki i da obustave proizvodnju. Naš sagovornik proizvodi masivni namještaj koji za sada ima dobar prolaz na evropskom tržištu.
Ističe da trpe stalne pritiske stranih kupaca za smanjenje cijena. Kriza u Njemačkoj se, kaže, odrazila na cijelu Evropu i na smanjenje obima kupovine proizvoda od drveta.
“Generalno stanje kod ostalih kolega je prilično zabrinjavajuće. Pad u prihodu je i do 20 posto. Široka potrošnja namještaja je dovedena u pitanje, jer su to prosječne i manje plate i smanjen je obim te vrste kupovine”, kaže Janko Petrović, vlasnik firme iz Bratunca.
Podaci Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine pokazuju da je vrijednost izvoza drvne industrije u prvoj polovini godine u odnosu na isti period prošle godine manji za 8,5 posto.
Jedino izvoz neobrađenog drveta bilježi skoro dupli rast i količinski i vrijednosno, jer je od prošle godine obustavljena suspenzija izvoza šumskih drvnih sortimenata iz BiH. Domaći proizvođači su zbog smanjenih narudžbi smanjili i broj zaposlenih za 20 odsto.
“Oko 30 posto smanjen fizički obim proizvodnje u namještaju. Imamo slučajeve gdje su neki proizvođači obustavili proizvodnu, a svi se žale na smanjenje narudžbi i veliki pritisak za smanjenje cijena”, navodi Igor Andrić, sekretar Udruženja za šumarstvo i preradu drveta u PKRS.
Stručnjaci u ovoj oblasti ističu da je do prošle godine potražnja bila znatno veća od ponude i do poremećaja je došlo nakon rata između Rusije i Ukrajine, što se odrazilo na zapadnoevropsko tržište. Smatraju da bi domaći drvoprerađivači trebali da povećaju stepen finalizacije proizvoda.
“Šumarstvo i prerada drveta čine 18 odsto ukupnog izvoza i zapošljavaju 17.000 radnika. Samo u Njemačkoj je za godinu izdato 30 posto manje građevinskih dozvola, što ukazuje na smanjenje investiranja, a time i potraženje proizvoda za drvetom”, dodaje Dragan Čomić, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
“Što se tiče pomoći drvoprerađivačima vrlo je teško da država pomaže samo jednu granu privrede. Generlano moramo djelovati na opštem planu. Poboljšanje same poslovne klime, debirokratizacija, smanjenje doprinosa”, ističe Damir Bećirović, ekonomista.
Značajan pad izvoza proizvoda od drveta zabilježen je u Njemačku, Italiju, Sloveniju, Francusku, dok je rast ostvaren u Kinu i Poljsku. Naši sagovornici smatraju da je izlaz za domaće drvoprerađivače da pokušaju proboj i na nova tržišta, osim zapadnoevropskog. BHRT