Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Stanivuković ponovo gura javnu rasvjetu od 35 miliona

    17. Marta 2026. — 15:38

    Milošu Stevanoviću 2,2 miliona KM od prodaje „Farmlanda“

    17. Marta 2026. — 14:01

    Elek i Ljevnaić pod lupom tužilaštva

    17. Marta 2026. — 12:28

    MUP „krišom“ nabavlja digitalnu opremu vrijednu 13,7 miliona KM

    17. Marta 2026. — 11:55
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Na Samitu energetike u Trebinju očekuje se oko 700 učesnika

    16. Marta 2026. — 13:52

    Nafta iz hitnih rezervi Međunarodne agencije za energiju uskoro na svjetskom tržištu

    16. Marta 2026. — 08:01

    Srpska počinje da skladišti električnu energiju

    14. Marta 2026. — 12:43

    Dramatičan skok cijena gasa u Evropi

    14. Marta 2026. — 10:39

    Srbija ušla u SEPA sistem

    15. Marta 2026. — 11:02

    Evropske akcije i dalje u padu

    15. Marta 2026. — 08:01

    BHANSA u prošloj godini zaradila 11,7 miliona KM

    13. Marta 2026. — 11:30

    Banke u BiH trenutno otporne na globalne probleme

    13. Marta 2026. — 07:36

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Srbija smanjila akcije na naftne derivate

    13. Marta 2026. — 12:51

    Niko neće nekretnine u malim opštinama

    13. Marta 2026. — 10:07

    BiH smanjila uvoz za 200 miliona KM

    11. Marta 2026. — 09:56

    Ministar Ned Puhovac: Odmah sam natočio rezervoar goriva i nabavio nešto hrane

    10. Marta 2026. — 15:02

    Turisti u Barseloni od aprila plaćaju veće takse

    15. Marta 2026. — 09:02

    Popularan evropski grad se bori protiv turista

    13. Marta 2026. — 09:50

    Brojna putovanja otkazana, mnogi traže povrat novca

    10. Marta 2026. — 09:57

    Neum se priprema za sezonu: Objavljene i prve cijene smještaja

    9. Marta 2026. — 09:01

    Proizvođači: „Nova Željezara“ bi carinama dobila apsolutni monopolistički položaj

    16. Marta 2026. — 15:25

    Na Samitu energetike u Trebinju očekuje se oko 700 učesnika

    16. Marta 2026. — 13:52

    Bubić: Zakon o podsticajima – podrška prerađivačkoj industriji

    16. Marta 2026. — 12:28

    Nafta iz hitnih rezervi Međunarodne agencije za energiju uskoro na svjetskom tržištu

    16. Marta 2026. — 08:01
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Elon Musk ostaje daleko najbogatiji čovjek na svijetu

    11. Marta 2026. — 11:01

    Znate li šta je “tihi odmor” zaposlenih

    4. Marta 2026. — 11:21

    Njemačka ograničava upotrebu društvenih mreža za mlađe od 14 godina

    1. Marta 2026. — 09:03

    Minić objavio podatke: Srpska i danas otplaćuje zaduženja iz doba SFRJ

    26. Februara 2026. — 07:41

    Benzinske pumpe u Njemačkoj mogu podizati cijene samo jednom dnevno

    17. Marta 2026. — 14:05

    Zeleni talas na tržištu kriptovaluta: Itirijum predvodi trend rasta

    17. Marta 2026. — 09:33

    UniCredit krenuo u preuzimanje njemačkog diva

    16. Marta 2026. — 10:24

    Nafta dostigla cijenu od skoro 105 dolara po barelu

    16. Marta 2026. — 09:39
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Evropi potrebna nova ekonomska vizija

Evropi potrebna nova ekonomska vizija

Darko MomićDarko Momić28. Augusta 2024. — 10:01Nema komentara5 minuta čitanja

BRISEL – Globalni ekonomski šokovi u posljednjih nekoliko godina ostavili su Evropu posebno ranjivom. Dok su gotovo svi patili od poremećaja povezanih s klimom i pandemijom, Evropska unija je takođe imala rat u Ukrajini koji se odvija na pragu, a njena akutna zavisnost o uvozu energije značila je da rastuće cijene – i potreba da se odmakne od ruskih fosilnih goriva – posebno su jako pogodile. I rast i ekonomska sigurnost su pod pritiskom.

evropa
Foto: Pixabay

Svakako, neki od njih su bili kratkoročni šokovi. Poremećaji vezani za pandemiju uglavnom su se riješili sami od sebe, a čini se da je čak i inflacija, koja je skočila nakon pandemije, u velikoj mjeri pod kontrolom, zahvaljujući naporima centralnih banaka EU, ne samo Evropske centralne banke, a čini se da će to pitanje vjerovatno biti potpuno riješeno u narednih 12 mjeseci.

Ali EU se suočava sa nizom ogromnih ekonomskih izazova koji neće jednostavno nestati. Za početak, rastući bezbjednosni rizici u njenom susjedstvu, u kombinaciji sa sve većim sumnjama u trajnost američke posvećenosti evropskoj odbrani, izvršili su pritisak na EU da ojača svoje sposobnosti. Ovo podrazumijeva ne samo veću koordinaciju među zemljama, već i značajno povećanje ukupnih izdataka za odbranu: ukupna potrošnja bloka trenutno iznosi 1,3% BDP-a, što je znatno ispod NATO-ovog cilja od 2% BDP-a.

Štaviše, rast produktivnosti, koji je u velikom dijelu svijeta, posebno je nizak u Evropi, a razlika između EU i Sjedinjenih Američkih Država se povećava svake godine. Sa stopom nezaposlenosti koja je u prosjeku oko 6,5%, postoji malo prostora za povećanu agregatnu potražnju koja bi mogla podstaći rast, ali snažan dugoročni rast će biti praktično nemoguć ako Evropa ne riješi zaostajanje u produktivnosti.

Ovo neće biti lak podvig. Dugoročni rast produktivnosti u razvijenim ekonomijama značajno zavisi od strukturnih promjena, uglavnom vođenih tehnološkim inovacijama. Tu leži glavni problem Evrope: u nizu oblasti, od vještačke inteligencije preko poluprovodnika do kvantnog računanja, SAD, pa čak i Kina, ostavljaju Evropu u prašini.

Glavni razlozi inovacijskog deficita EU su dobro poznati. I osnovna i primijenjena istraživanja i razvoj patili su od kroničnog nedostatka ulaganja. Efikasnost finansiranja osnovnih istraživanja potkopana je decentralizovanim pristupom, sa nekoordiniranim i loše ciljanih nacionalnim programima koji imaju prednost nad finansiranjem i administracijom na nivou EU. Osim toga, integracija jedinstvenog tržišta ostaje nepotpuna, posebno u uslugama. Ovo je posebno važno u digitalnim oblastima, gdje povrat ulaganja u inovacije zavisi od veličine tržišta.

EU se suočava s drugim preprekama da postane centar inovacija. Jedan je nedostatak potrebne infrastrukture, posebno ogromne količine računarske snage potrebne za obuku AI modela. (Trenutno se EU u velikoj mjeri oslanja na američke tehnološke gigante za takve sposobnosti.) Drugi je da rizični kapital i privatni kapital potrebni za podršku inovacijama – investitori sa iskustvom i motivacijom da pomognu mladim preduzetnicima da izgrade inovativna preduzeća – nisu široko dostupni, iako postoje obećavajući preduzetnički ekosistemi u brojnim zemljama.

Ali ove barijere se mogu savladati. A ako jesu, EU ima važne prednosti koje može iskoristiti, počevši od obilnih talenata koji dolaze sa prvoklasnih univerziteta. Osim toga, evropske dobro razvijene socijalne usluge i sistemi socijalne sigurnosti pružaju nivo ekonomske sigurnosti koji može olakšati preduzetničko preuzimanje rizika.

Međutim, osim ako EU ne može kapitalizovati tehnološke pokretače strukturnih promjena, dijelovima njene ekonomije će i dalje dominirati tradicionalni industrijski sektori koji su se pokazali sporo u usvajanju inovacija koje povećavaju produktivnost. U globalnoj ekonomiji u kojoj se vrijednost sve više potiče iz nematerijalnih izvora, EU će i dalje zavisiti od materijalne imovine za stvaranje vrijednosti. I duboki evropski fond ljudskog kapitala će postajati sve plići, kako njeni vrhunski talenti migriraju tamo gdje su mogućnosti u izobilju.

Evropa mora odlučiti: može ostati na svom sadašnjem kursu, koji će sigurno dovesti do relativne stagnacije, ili može zacrtati potpuno novi put. Potonji pristup je rizičniji, ali ima i daleko veći potencijal rasta. Ne nedostaje ljudi u vladi, biznisu, politici i akademskim krugovima koji razumiju izazove sa kojima se Evropa suočava i koji su više nego sposobni da osmisle, raspravljaju, modifikuju i implementiraju kreativan plan koji je okrenut budućnosti.

Nažalost, čini se da takav plan nije visoki prioritet u evropskim zemljama ili na nivou EU. Ne pojavljuje se u političkim debatama koje okružuju nacionalne izbore. Možda ono što nedostaje je jasna slika vjerovatnih posljedica održavanja statusa quo i, što je još važnije, uvjerljiva vizija koja može inspirisati i voditi politiku i ulaganja.

Kada je putovanje izazovno, jasan pogled na destinaciju je od vitalnog značaja za motivaciju ljudi. Tehnokrate to često ne prepoznaju, ali sama Evropa je to iskusila iz prve ruke u svojoj težnji da usvoji održive obrasce rasta i ekonomske modele, gdje postoji jasna vizija destinacije. Isto tako, lideri u uspješnim zemljama u razvoju obično promovišu jasnu sliku svoje željene budućnosti, kako bi ohrabrili i omogućili teške izbore koji su potrebni za njenu izgradnju.

Nema razloga da se misli da je EU nesposobna da osmisli novu viziju svoje budućnosti i mapu puta za digitalnu i strukturnu transformaciju koja joj je toliko potrebna. Ali prvo, Evropljani moraju odgovoriti na jednostavno, ali kritično pitanje: kako bi EU trebala izgledati – u smislu inovacija, ekonomije, sigurnosti i otpornosti – za jednu deceniju?bankar.me

Izvor: Project Syndicate

(Autor: Michael Spence, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, emeritus je profesor ekonomije i bivši dekan Visoke poslovne škole na Univerzitetu Stanford i koautor (sa Mohamedom A El-Erianom, Gordonom Brownom i Reidom Lidowom) Permacrisis: “Plan za popravljanje razorenog sveta”)

evropa Michael Spence
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakRast STADA Grupe i u prvoj polovini godine
Sljedeći članak Audi otpušta 1.500 radnika

Povezani članci

Preporučeno 02 minute čitanja

Više od 300 direktora i preduzetnika dolazi na konferenciju „Kako ubrzati rast?“

Capital teme 02 minute čitanja

Stanivuković ponovo gura javnu rasvjetu od 35 miliona

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stanivuković ponovo gura javnu rasvjetu od 35 miliona

17. Marta 2026. — 15:3802 minute čitanja

U izmijenjeni Plan javnih nabavki ponovo uvrstio rasvjetu

Milošu Stevanoviću 2,2 miliona KM od prodaje „Farmlanda“

17. Marta 2026. — 14:01

Elek i Ljevnaić pod lupom tužilaštva

17. Marta 2026. — 12:28

MUP „krišom“ nabavlja digitalnu opremu vrijednu 13,7 miliona KM

17. Marta 2026. — 11:55

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.