Prednosti i dezinformacije o ulasku BiH u EU (VIDEO)

BANJALUKA – Ulazak Bosne i Hercegovine u Evorpsku uniju (EU) donijeće BiH brojne benefite, a najveći od njih su, prema riječima naših sagovornika, pristup jedinstvenom EU tržištu, veća pravna sigurnost, te veća privlačnost za strane investicije.

Važno je napomenuti da je, nedavno, Evropski savjet odobrio otvaranje pristupnih pregovora između Bosne i Hercegovine i EU te se pitanje ulaska BiH u Evropsku uniju dodatno aktuelizovalo u javnosti.

Iako građani i javnost imaju pravo da se pitaju šta nas čeka ulaskom u EU, samo pridruživanje ovoj uniji nosi sa sobom i bezbroj dezinformacija koje nemaju realno uporište u stvarnosti.

Neke od najčešćih dezinformacija su da će propasti mali privrednici, da će poljoprivreda biti ugrožena, kao i da više nećemo moći pripremati zimnicu.

U Direkciji za evropske integracije su govorili o konkretnim prednostima ulaska BiH u Evropsku uniju te su istakli da su prednosti koje sa sobom nosi pridruživanje EU odnosno uspostavljanje bliskih odnosa, prvenstveno temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i drugih ugovora koje su vlasti u BiH do sada zaključile sa EU, brojne.

“Suština pridruživanja leži u sprovođenju reformi kojim se u pravni sistem države preuzimaju pravila EU, a što u konačnici rezultira konkretnim koristima za građane, razvoj ekonomije i uopšte društva”, izjavili su u Direkciji.

Naglasili su da jedna od prednosti koje pridruživanje EU nosi jeste mogućnost da privrednici u BiH izvoze proizvode bez tereta carina i drugih ograničenja na tržište EU koje broji skoro pola milijarde potrošača, a uz osiguranu određenu zaštitu strateških domaćih poljoprivrednih proizvoda.

“Na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH je sa EU 2010. godine uspostavila zonu slobodne trgovine, a naš najveći trgovinski partner upravo je EU”, pojasnili su u Direkciji.

Dodali su da se u 2023. godini od ukupne robne razmjene BiH sa svijetom na EU odnosilo nešto više od 64 odsto, a u prva dva mjeseca tekuće godine učešće EU u uvozu iz BiH iznosilo je 60 odsto odnosno, 76 odsto u bh. izvozu.

Prema njihovim riječima, najznačajnije izvozne destinacije za privrednike iz BiH su države članice EU, poput Njemačke, Austrije, Hrvatske i Italije, a za daljnji razvoj izvoznog potencijala potrebno je nastaviti provoditi reforme.

“To je posebno važno u sektoru poljoprivrede, veterine i bezbjednosti hrane, a kako bi se, pored ribe, mlijeka, jaja, piletine i slično, privrednicima iz BiH omogućio i što skoriji izvoz na primjer, crvenog mesa”, kazali su u Direkciji,

Ističu da je prednost pridruživanja koju osjećaju svi sektori društva, mogućnost putovanja bez viza u 29 država članica Šengena, a što je, kako kažu, omogućeno od 2010. godine temeljem Sporazuma o liberalizaciji viznog režima sa EU.

“Ova pogodnost nije samo važna u smislu da građani mogu sa važećim putnim dokumentom preći preko granice nego na primjer time što privrednici ne moraju čekati i plaćati vize, štedi se njihovo vrijeme i novac, a što je jedan od podsticaja razvoju izvoznog potencijala i konkurentnosti”, rekli su u Direkciji.

Korištenje fondova

Pridruživanje EU, kako kažu, prati mogućnosti korištenja određenih fondova EU.

Pojasnili su da EU finansijsku i tehničku podršku socio-ekonomskom razvoju i provođenju reformi u BiH pruža kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA), a finansijska podrška EU uključuje i kreditna sredstva EU finansijskih institucija.

“U periodu od 2021. do 2027. godine BiH je korisnica IPAIII čija je ukupna vrijednost za sve njezine korisnice 14,2 milijarde evra. Do sada je kroz tri državna paketa pomoći Evropska komisija BiH odobrila 188,5 miliona evra pomoći, a ako ovome dodamo na primjer posebne mjere podrške EU, ovaj iznos je i veći”, naveli su u Direkciji.

Kako kažu, jedan od ovih paketa je i Energetski paket pomoći za prevazilaženje energetske krize, vrijedan 70 miliona evra, koji se trenutno implementira u BiH putem nadležnih entitetskih ministarstava.

Dodali su da se dio sredstava iz IPA III EU kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) usmjerava i na izgradnju velikih infrastrukturnih projekata u BiH, a kao što je izgradnja autoputa na koridoru Vc, rekonstrukcija Luke Brčko, Državni zatvor i tako dalje.

“U prošloj godini za BiH je odobreno oko 370 miliona evra grant sredstava EU, a sveukupno od 2009. godine kada smo počeli koristiti WBIF do sada iznos alociranih sredstava za BiH je dosegao oko milijardu evra grant sredstava”, naglašavaju u Direkciji.

To BiH, prema njihovim riječima, trenutno čini jednim od najvećih korisnika ovog instrumenta u regiji.

Za građane su, kako ističu u Direkciji, vrlo interesantni i projekti teritorijalne saradnje, jer se implementiraju na lokalnom nivou, bave se pitanjima koje tište lokalne sredine i imaju prekogranični karakter.

“U dva ciklusa IPA-e (IPA I i IPAII) korisnici iz BiH učestvovali su u preko 400 ovakvih projekata, a jedan od njih je na primjer obnova Kastela u Banja Luci”, kazali su u Direkciji.

Prema njihovim navodima, sredstva IPA-e BiH koristi onoliko koliko je to moguće u direktnom režimu upravljanja, u kojem Delegacija EU u BiH obavlja poslove ugovaranja, isplaćivanja i monitoringa, a uspostavljanje funkcija za indirektno upravljanja IPA-om i njihova akreditacija omogućilo bi korisnicima iz BiH pristup kvalitetnijim i izdašnijim sredstvima, uključujući i one namijenjene poljoprivredi i ruralnom razvoju (IPARD).

“Osim IPA-e, pridruživanje Evropskoj uniji otvorilo je priliku i za korištenje programa EU. Ovo je finansijski instrument koji je namijenjen državama članicama EU, a BiH je omogućeno učešće u njima temeljem Okvirnog sporazuma iz 2007. godine”, naglasili su u Direkciji.

U Direkciji su izjavili da se zahvaljujući ovim programima pruža podrška mnogim sektorima, a među kojima su svakako najinteresantniji oni namijenjeni jačanju konkurentnosti MSP-a (Program za jedinstveno tržište), inovacijama (program Horizont 2020) i obrazovanju (program Erasmus +), a u ovoj godini BiH se pridružuje i programu Digitalna Evropa.

“Rezultati ovih programa su brojni, a na primjer zahvaljujući Erasmus + u periodu 2014 – 2020.  više od 15 000 mladih, studenata, profesora i drugog nastavnog osoblja iz BiH je učestvovalo u nekom projektu razmjene”, kažu oni.

Neke nove prednosti, a koje će, između ostalog, imati direktan uticaj na građane predviđene su Planom rasta za Zapadni Balkan koji je EU predstavila krajem prošle godine.

“Neke od njih su članstvo u SEPA zoni (Single Euro Payments Area) čime će se značajno smanjiti naknade za transfere i time donijeti direktnu uštedu za korisnike ili ukidanje rominga što bi značilo manje troškove za korisnike ovih usluga, a za očekivati je da će „zeleno svjetlo“ za otvaranje pregovora sa EU, takođe, biti snažan pokretač novih reformi koje će rezultirati daljnjim indirektnim i direktnim koristima za sve dijelove društva u BiH” precizirali su u Direkciji.

Novinar iz Banjaluke koji se godinama bavi temama koje se tiču Evropske unije Dejan Šajinović ističe da bi članstvo BiH u Eu bilo izuzetno korisno iz više razloga.

“Prvo, standardi koje EU postavlja u pravnom, ekonomskom i političkom smislu, kao i u domenu temeljnih ljudskih prava bi mnogo pomogli BiH. Osim toga, tu su kohezioni fondovi koji bi zemlji pomogli da podigne opšti standard, ojačaju institucije i ekonomiju”, kazao je Šajinović.

Dodao je da bi, pored toga, pristup zajedničkom evropskom tržištu, najbogatijem tržištu na svijetu bio dodatna prednost.

Šajinović: Netačne tvrdnje iznose domaći političari

Šajinović je komentarišući najveće dezinfromacije koje se tiču ulaska BiH u EU rekao da najviše negativnih i netačnih tvrdnji o EU iznose domaći političari i oni koji su im bliski, zato što je to jedina interesna grupa kojoj ulazak u EU apsolutno ne odgovara.

“Čak i ono što je tačno, namjerno iznose u pogrešnom kontekstu. Recimo, tačno je da EU tjera BiH da se riješi uglja kao izvora energije, ali se propušta navesti da EU daje značajna sredstva da se energetski sistem u BiH unaprijedi”, pojasnio je Šajinović.

Dodao je da propuštaju napomenuti da godišnje umre do četiri hiljada ljudi usljed zagađenja vazduha, a o zdravstvenim problemima, poput respiratornih oboljenja, slabljenja imuniteta posebno kod djece, da i ne govorimo.

“Dakle, EU te tjera da polako isključuješ sa mreže ono što te ubija i košta tvoj zdravstveni sistem i daje ti novac, grantove i pristup energetskom tržištu EU zato što je to u tvom interesu”, naglašava on.

Prema njegovim riječima, to je samo jedan primjer svjesnih dezinformacija i misinformacija o benefitima EU koji se svjesno šire kako bi se iskrivljivanjem činjenica demotivisali građani da pritišću političke predstavnike da se kreću prema EU.

Ekonomista Igor Gavran navodi da su najveće i ključne ekonomske prednosti ulaska BiH u EU puni pristup jedinstvenom tržištu EU i mreži sporazuma slobodne trgovine s drugim velikim svjetskim tržištima i fondovima EU.

“Naravno, do naše je poduzetnosti i sposobnosti kako i koliko ćemo te prednosti iskoristiti, ali čak i u najnepovoljnijem scenariju izvjesno je povećanje izvoza i priliv značajnih sredstava iz EU fondova za brojne projekte u BiH”, kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, prednost za poljoprivredu je ulazak u sistem EU koji podrazumijeva daleko veći nivo zaštite i podrške, a i ostali sektori privrede mogu računati na brojne prilike za povoljne izbore finansiranja pa i grantove kakvim danas nemaju pristup.

“Bićemo neuporedivo atraktivniji i za sva strana ulaganja, posebno iz EU ali i cijelog svijeta, pa iako tu nema garancija praktično je izvjesno da bi došlo do povećanja njihovog obima barem u određenoj mjeri. Regulatorni okvir usklađen s EU bi povećao pravnu sigurnost i poboljšao uslove poslovanja i sveukupno bi ekonomija imala priliku za značajno povećanje konkurentnosti”,  zaključio je Gavran.

Gavran tvrdi da su sasvim nadrealne tvrdnje da će poljoprivreda i mala privreda propasti ulaskom u EU, kada imamo u vidu sve prednosti i prilike koje EU pruža.

“S druge strane, mora se priznati da će neki subjekti koji se ne prilagode novim uslovima poslovanja, koji već sada nisu konkurentni i koji nisu u stanju oduprijeti se novoj konkurenciji iz EU čak ni uz sve podsticaje i podršku, koja će biti na raspolaganju”, objasnio je Gavran.

Dodaje da neki privredni subjekti, možda i “trebaju” propasti jer jednostavno ne posluju optimalno, ne nude adekvatne proizvode i usluge i ostatak privrede i potrošači imaju više koristi od njihovih konkurenata.

“Pri tome je svakako bitno naglasiti da zahvaljujući svim ranije pomenutim pozitivnim promjenama i u slučaju propasti određenih subjekata njihovi radnici bi imali puno bolje šanse sa pronađu alternative poslove nego što ih imaju danas i opet kada sagledavamo širu sliku i privredu u cjelini možemo očekivati da pozitivni efekti i koristi znatno prevladaju negativne”, smatra Gavran.

Nikolina Bajić  advokat u saradnji sa advokatskom kancelarijom BDK Advokati u Banjaluci kaže da proces integracije BiH u EU, između ostalog, prioritetno podrazumijeva usklađivanje BiH propisa sa pravnom tekovinom EU.

“To konkretno znači ne samo da zakoni i drugi propisi koji se donose u BiH trebaju biti usklađeni sa standardima EU, već i da BiH treba stvoriti uslove da ti propisi ne budu mrtvo slovo na papiru, već da aktivno “(za)žive” u BiH”, rekla je Bajićeva.

Prema njenim riječima, konkretno je potrebno, uspostaviti i efikasan sistem uprave, a zatim osnažiti administrativne i pravosudne kapacitete.

BiH, kako kaže, već godinama radi na usklađivanju zakonodavstva sa evropskim standardima.

Napominje da je jedan od skorijih primjera i usvajanje novog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja teorističkih aktivnosti kojim je izvršeno upravo usklađivanje sa EU uredbama.

Međutim, pojašnjava, i dalje nam ostaje da to pravilno adresiramo u praksi.

“Ulaskom u EU, ovo više neće biti obavezujuće preporuke kao uslov za pristup, već apsolutne obaveze. Cilj svega ovoga bi se ulaskom u EU trebao osjetiti na dnevnom nivou, od bolje zaštite prava građana (od generalnog prava na pristup sudu do npr.  prava potrošača), transparentnih procedura, do olakšanog pristupa BiH kompanija tržištima EU”, zaključila je Bajićeva.

Sekretar granskog udruženja za IKT tehnologije u Privrednoj komori Republike Srpske Slobodan Dragičević kaže da su neke od osnovnih prednosti ulaska BiH u oblasti IT tehnologija pristup fondovima i finansiranju.

“Bosna i Hercegovina bi imala pristup fondovima EU namijenjenim za digitalizaciju i tehnološki razvoj. To uključuje potpune, a ne djelimične programe kao što su EEN mreža, Horizon Europe, Program Digitalna Evropa i drugi fondovi usmjereni na razvoj digitalne infrastrukture i inovacija”, kazao je Dragičević.

Takođe dodaje i da je EU odvojila posebna sredstva kojima nastoji da zemlje Balkana brže ispune neophodne uslove za stvaranje interoperabilnih sistema i podataka.

Prema njegovim riječima, usvajanje EU zakonodavstva i standarda u oblasti digitalizacije može pomoći Bosni i Hercegovini da modernizuje svoj regulatorni okvir, olakšavajući poslovanje i podržavajući inovacije.

“EU podržava razvoj širokopojasne infrastrukture, što bi moglo omogućiti brži i pouzdaniji pristup internetu u cijeloj zemlji, školama, uključujući ruralna područja”, pojasnio je Dragičević.

Istakao je da i inicijative za razvoj pametnih gradova mogu donijeti napredne tehnologije u upravljanje urbanim sredinama, poboljšavajući kvalitet života građana.

“Implementacija e-uprave može povećati efikasnost i transparentnost javne uprave, smanjujući birokratiju i olakšavajući građanima pristup uslugama”, navodi Dragičević.

Članstvo u EU, naglašava Dragičević, povećava povjerenje investitora, što može privući dodatne strane investicije u IT sektor, Start Up SpinOff oblike poslovanja.

Kao još neke prednosti navodi cyber bezbjednost, informacionu i industrijsku bezbjednost, te zaštitu intelektualnog vlasništva.

Dezinformacije i anti EU grupe

Iako su prednosti ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju višestruke, ipak, postoje i brojne dezinformacije koje možemo čuti u javnosti, a koje se tiču pristupa BiH EU.

Dezinfromacije najčešće dolaze od domaćih političara i ostalih interesnih grupa.

Prema riječima naših sagovornika, a kako je i vidljivo u javnosti, neke od najčešćih dezinformacija su da će ulaskom BiH u EU propasti mali biznisi, da nećemo biti u prilici da pripremamo zimnicu ili pečemo rakiju.

Dezinformacije su još vezane i za usklađivanje zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom Evropske unije.

Kako je već napomenuto, na putu ka EU je potrebno da BiH prođe proces dekarbonizacije.

Političari često u javnosti spominju kako ih EU prisiljava da se riješe uglja, te kako je rok koji je ostavljen za ovaj proces prilično kratak.

Uglavnom zaboravljaju napomenuti da EU daje ogroman novac BiH kako bi napredovala u ovom pogledu, te da u BiH godišnje umre oko 4.000 ljudi od posljedica zagađenja vazduha.

Jedna od osnovnih dezinformacija koja je svojevremeno zbunila i zabrinula građane u BiH, a koju su servirali domaći političari i protivnici ulaska u EU je da nećemo moći pripremati zimnicu i peći rakiju.

Ipak, ulaskom Hrvatske u EU, taj mit je srušen, te je bilo vidljivo da je pripremanje zimnice i alkoholnih pića za lične potrebe itekako moguće. S druge strane, stroga pravila EU se moraju poštovati tek kod prodaje ovih proizvoda.

Nerijetko su se u medijima mogli pročitati naslovi poput onih “ Da li ćemo moći peći rakiju i pripremati zimnicu u EU?” i slično, a koji su bili izazvani poluinformacijama plasiranim u javnosti.

Dezinformacije su plasirane i oko tradicije i lokalne prakse, ali je takođe, na primjeru susjedne Hrvatske postalo jasno da EU ima posebna pravila kako bi zaštitila kulturnu različitost.

Čak i sama vještačka inteligencija u odgovoru na naše pitanje koje su najčešće dezinformacije o ulasku BiH u EU navodi da neki od glavnih mitova i dezinformacija vezanih za ulazak Bosne i Hercegovine u EU uključuju tvrdnje da će mali privrednici propasti, da će poljoprivreda biti ugrožena, te da će biti otežano ili nemoguće pripremati zimnicu.

Takođe se, kako ističe Chatgpt, često šire tvrdnje da će BiH izgubiti svoj suverenitet i da će se suočiti s gubitkom nacionalne identiteta, kao i da će doći do gubitka tradicionalnih vrijednosti i običaja.

“Ove dezinformacije često potiču od političkih ili interesnih grupa koje se protive integraciji BiH u EU, te mogu biti plod straha ili nedostatka informisanosti o stvarnim posljedicama pridruživanja EU”, navodi Chatgpt.

Pored dezinformacija nerijetko su na području BiH i susjednih država bili ili još uvijek jesu aktivni cijeli pokreti, ali i političke partije koje se protive ulasku u EU.

Jedan od takvih bio je aktivan u susjednoj Hrvatskoj, netom prije samog ulaska ove države u EU.

Pokret naziva “Pokret za Hrvatsku – Ne u EU” propagirao je da je EU organizacija protiv vjere, boga i crkve da će ulazak u EU dovesti do gubitka suvereniteta Hrvatske.

“Nastavićemo borbu za Hrvatsku, a za taj cilj smo spremni dati i živote”, poručivali su tada iz ove organizacije.

U Bosni i Hercegovini postoji i organizacija čiji je naziv Bosanski pokret nacionalnog ponosa, a koja je, takođe, protiv ulaska BiH u EU.

U jednom od njihovih stavova je navedeno da svim raspoloživim sredstvima, dugoročno gledano, nastoje povratiti vlast od globalne cionističke elite koja je ekonomski i vojno zauzela veći dio svijeta.

“Pokret se protivi uslasku ”Bosne” u saveze i unije koje služe za uspostavljanje i zaštitu novog svjetskog poretka kao što su EU (kontinentalna unija) i NATO pakt (svjetska armija)”, stoji u stavovima ove organizacije.

Istraživanjem smo došli i do informacija, da su na društvenim mrežama, prvenstveno na Facebook-u aktivne grupe koje su generalno protiv EU.

One sa najvećim brojem članova nose isti naziv “Anti EU”, a jedna broji 3.000, dok druga ima 1.400 članova.

Na društvenim mrežama objavljuju fotografije paljenja zastave EU ili one gdje EU porede sa Aušvicom.

Uvidom u profile najaktivnijih članova vidljivo je da je većina njih lažna, da sadrže generisane fotografije, te da imaju svega četiri, pet ili devet prijatelja.

Takođe se može primijetiti i da su profili koji najviše dijele, lajkuju ili postavljaju sadržaj na stranici uglavnom pro-ruski raspoloženi ili objavljuju sadržaj na arapskom jeziku.

Na mnogim takvim profilima su fotografije ukradene sa društvenih mreža drugih ljudi.

Vijesti koje objavljuju su sa nepoznatih sajtova, ili onih koji više ne postoje.

Ukoliko se radi o vijestima iz zvaničnih medija, onda su nadnaslovi na društvenim mrežama ovih grupa višestruko izmanipulisani.

CAPITAL: Bojana Ninković