FRANKFURT, SARAJEVO, BANJALUKA – Evropska centralna banka (ECB) bi u junu, u zavisnosti od pristiglih podataka i projekcija, mogla da snizi referentne kamatne stope.
Podsjećamo, još početkom godine je Kristin Lagard, predsjednica ECB-a, najavila da bi sredinom godine mogle da se snize referentne kamatne stope koje su skočile nakon početka sukoba Rusije i Ukrajine i visoke inflacije koja je zadesila Evropu.
Izabel Šnabel, članica Izvršnog odbora Evropske centralne banke, nedavno je rekla da je posljednji korak u obaranju inflacije najteži, pošto su nedavni podaci ukazali na usporavanje dezinflacije u evrozoni.
“S obzirom na veliku neizvjesnost u pogledu izgleda inflacije, treba da sebi damo dovoljno vremena da procijenimo kako se oporavak odvija i kako monetarna politika utiče na privredni rast i inflaciju”, objasnila je Šnabelova.
Prema njenim riječima, dodatno smanjenje kamatnih stopa u julu ne djeluje opravdano jer ECB treba da slijedi oprezan pristup.
“Kretanje kamatnih stopa nakon ljeta krajnje je neizvjesno, tako da banka ne može da se unaprijed obaveže da će slijediti određenu politiku”, kazala je ona.
Kako će eventualno snižavanje referentne kamatne stope od strane Evropske centralne banke uticati na BiH, odnosno da li možemo očekivati i smanjenje kamatnih stopa kod nas, pitali smo domaće ekonomiste.
Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, rekao je za “Nezavisne novine” da odluka ECB-a da u junu eventualno snizi kamatne stope, nakon perioda drastičnih povećanja usljed visoke inflacije, mogla bi imati značajne implikacije za BiH.
“Iako je BiH specifična po tome što njene banke nisu podizale kamatne stope u istom obimu kao banke u Evropskoj uniji, promjene koje dolaze iz ECB-a ne mogu se zanemariti. Bosna i Hercegovina funkcioniše pod valutnim odborom, koji vezuje konvertibilnu marku za evro, što znači da su odluke ECB-a ključne za njenu monetarnu politiku. Kada ECB donosi odluke o kamatnim stopama, to se reflektuje i na finansijske uslove u BiH, iako sa određenom vremenskom odgodom”, ističe Pepić.
Dodaje da ako ECB snizi kamatne stope, to će vjerovatno uticati i na kamatne stope u BiH, iako efekti možda neće biti odmah vidljivi. “Banke u BiH će trebati vremena da prilagode svoje strategije i uslove kreditiranja.
Proces prilagođavanja može biti postepen, kako bi se izbjegli nagli šokovi u finansijskom sistemu. Stoga, građani i preduzeća u BiH mogu očekivati povoljnije uslove kreditiranja tek u narednim mjesecima.
Niže kamatne stope mogle bi stimulisati ekonomsku aktivnost u BiH. Lakši pristup kreditima mogao bi podstaći potrošnju i investicije, što bi pozitivno uticalo na ekonomski rast. Preduzeća bi mogla lakše finansirati svoje projekte, dok bi građani mogli pristupiti povoljnijim stambenim i potrošačkim kreditima.
Ovo bi moglo doprinijeti bržem razvoju privatnog sektora i povećanju životnog standarda. Međutim, nije sve bez rizika. Snižavanje kamatnih stopa može ponovo pokrenuti inflacione pritiske, iako trenutno inflacija nije visoka kao što je bila u prethodnim godinama. Bankarski sektor mora pažljivo upravljati rizicima kako bi obezbijedio stabilnost, posebno u periodu promjena kamatnih stopa. Održavanje adekvatne kapitalizacije i likvidnosti banaka biće ključno za sprečavanje finansijskih nestabilnosti”, objasnio je Pepić.
Ekonomistkinja Radmila Grbić kazala je da, iako je najavljeno da bi Evropska centralna banka mogla u junu sniziti kamatne stope, i to se desi, da, prema njenom mišljenju, to neće biti značajno smanjenje usljed bojazni od ponovnog povećanja inflacije.
“Smanjenje bi moglo dovesti i do nižih kamatnih stopa u BiH, prije svega kamatnih stopa na obične potrošačke kredite, ali to smanjenje ne treba očekivati do kraja ove godine”, naglasila je Grbićeva. Nezavisne novine