LJUBLJANA – Prema posljednjim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Slovenija će do 2029. godine – s obzirom na očekivanu razliku u stopama ekonomskog rasta – po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju. Znatno će se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuska. Po tom pokazatelju već je ispred Grčke, Portugala i Šoanije.
Nakon ovogodišnjeg realnog rasta BDP-a od 2%, MMF Sloveniji u 2025. predviđa jačanje ekonomske aktivnosti od 2,5 posto. A potom oko 2,7 posto za iduće godine, prenosi Seebiz.
Takva će ekonomska dinamika, iako niža nego u godinama prije izbijanja pandemije covida-19 i s oporavkom nakon koronavirusa 2021. godine, prema prognozama fonda, znatno nadmašiti onu članica EU na zapadu i jugu Evrope. Time će Slovenija postupno smanjivati razvojni zaostatak za razvijenijim zemljama Evrope.
Ove je godine slovenački BDP po stanovniku, izražen u standardima kupovne moći, zaustavljeni na vrijednosti od 53.290. Ipak, 2029. bi trebali dostići 66.680, ako se obistine prognoze MMF-a.
Razvojne razlike unutar Italije
To bi bilo više od očekivane vrijednosti ovog pokazatelja za Italiju. Za koju se očekuje porast sa 56.910 standarda kupovne moći ove godine na 64.830 u 2029. Takođe treba napomenuti da su razvojne razlike unutar Italije velike. Te da je njen sjeverni dio uglavnom za jedno od razvijenijih područja u Evropi. Dok je posebno jug zemlje i dalje u stanju lošeg razvoja.
Slovenija bi se do 2029. po BDP-u po stanovniku i kupovnoj moći trebala znatno približiti Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U Francuskoj bi se ovaj pokazatelj trebao povećati sa 60.340 t. ja međunarodnih dolara ove godine do 2029., porasti na 70 150 2029. U Ujedinjenom Kraljevstvu, međutim, očekuje se da će porasti s 58 880 na 68 700 međunarodnih dolara.
Slovenija je prije nekog vremena po tom kriteriju pretekla Grčku, Portugal i Španiju, a ta će se razlika zadržati. No, Slovenija će i dalje znatno zaostajati za Austrijom, Njemačkom i većinom ostalih članica EU u sjeverozapadnoj i sjevernoj Evropi. Gdje je spomenuti pokazatelj blizu ili iznad 80.000.
Poljska smanjuje jaz
Poljska takođe ubrzano smanjuje razvojni jaz za nekim zapadnim i južnim evropskim članicama EU, gdje se očekuje porast BDP-a po stanovniku prema standardima kupovne moći s 49.060 u 2024. na 63.450 dolara do 2029. Snažan rast bi trebala zabilježiti Litvnija, sa 50.600 na 64.790, kao i Češka, sa 50.470 na 62.600.
Uprkos rastu, očekuje se da će Mađarska, Slovačka i iznenađujuće i baltički tigrovi Latvija i Estonija zadržati niže vrijednosti pokazatelja. U Estoniji, koja se često navodi kao ogledni primjer razvoja bivših socijalističkih zemalja, očekuje se rast BDP-a po stanovniku prema standardima kupovne moći do 2029. u odnosu na ovu godinu, npr. podignut sa 45.120 na 55.110.
Međutim, Rumunija brzo sustiže zapadne zemlje, koja dinamično raste s niske početne tačke tokom tranzicije u kapitalizam u godinama nakon ulaska u EU 2007. godine. Do 2029. njezin bi BDP po stanovniku u standardima kupovne moći već trebao doseći 58.610. U susjednoj Bugarskoj, sa sličnim polazištima, trebao bi iznositi samo 46.600 za poređenje.
Za to vrijeme u Hrvatskoj, koja je 2013. kao posljednja ušla u EU, BDP po stanovniku prema kupovnoj moći ove će godine prema prognozama MMF-a dosegnuti 45.700, a 2029. 57.650.bankar.me