SARAJEVO, TREBINJE, MOSTAR – Izvoz električne energije, proizvoda koji smo prošle godine najviše plasirali u inostranstvo, drastično pada, dok je investiranje u nove elektrane skoro nikakvo.
Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog savjeta za velike električne sisteme (SEERC), kazao je za “Nezavisne novine” da izvoz više nije tako atraktivan kao što je bio prošle godine.
“Berzanske cijene su sada oko 60 evra po megavatu električne energije. Trenutno je izvoz moguć i poželjan, ali ne daje takve efekte kao što su bili prošle godine. U 2023. godini bila je solidna zarada od električne energije, bile su visoke cijene i to je bio prelazni period”, naveo je Bičakčić.
Na pitanje da li gubimo korak zbog manjeg izvoza, Bičakčić odgovara da gubimo i da se očekuje da će BiH zbog manje proizvodnje biti primorana da više uvozi električnu energiju.
“Korak gubimo jer nemamo investicija unutar elektroprivreda u Trebinju, Sarajevu i Mostaru, koje ne prave nove proizvodne objekte. U Mostaru su, doduše, krenuli i vjerujem da ćemo uskoro imati veliki solarni park i vjetropark u pogonu. Mora se što prije ići ka dekarbonizaciji. Neke su procjene da mi moramo praviti 120 megavata godišnje da bismo do 2035. godine samo pratili ono smanjenje emisije CO2 što smo potpisali sa Energetskom zajednicom, a mi smo još daleko od tog cilja. Ipak, privatni sektor pokazuje zavidnu živost i mislim da će oni u tome uspjeti. Ono što je još problem jeste da ne znamo kako će se pojedine lokalne zajednice grijati u narednom periodu, kao što su Tuzla i Lukavac. Oni se griju na otpadnu toplotu od Termoelektrane Tuzla. Kada pogasimo te blokove, kao što smo rekli da hoćemo, čime će se grijati ti centralni sistemi koji su masovni i dobro razvijeni? Neka alternativa se mora napraviti”, naglasio je Bičakčić.
Da je došlo do drastičnog pada izvoza električne energije pokazuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH za prvi mjesec ove godine.
Tako se u ovim podacima vidi da je u januaru ove godine izvezeno električne energije za 74.244.782 KM, dok je u istom periodu prošle godine izvezeno struje za 158.631.267 KM.
Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku, istakao je da se nije desio planirani investicijski ciklus u barem dvije od tri elektroprivrede u BiH.
“‘Elektroprivreda BiH’ i ‘Elektroprivreda RS’ su veoma malo, pa gotovo neznatno ulagale u nove objekte. Radi se nešto, ali velikih, kapitalnih projekata nije bilo. ‘Elektroprivreda HZ HB’ izgradila je vjetropark Mesihovinu i hidroelektrane Mostarsko blato i Peć Mlini, tako da su to već neki značajniji projekti koji su se desili u ovoj elektroprivredi. U posljednjih 20 godina se nije desio investicijski ciklus koji se trebao desiti, i to prije svega u ‘EP BiH’ izgradnjom Bloka 7 u Tuzli i Bloka 8 u Kaknju, hidroelektrana Vranduk, Janjići, Mustikolina. Kada je u pitanju ‘Elektroprivreda Republike Srpske’, nijedan projekat na rijeci Drini nije realiziran. Mislim da su ovo osnovni problemi koji su zadesili BiH. Oprema, odnosno stari blokovi su bili pri kraju životnog vijeka. Nije se desila modernizacija, odnosno rekonstrukcija i sada trpimo posljedice te situacije da, osim Stanara, nemamo nijednog velikog kapitalnog projekta u BiH”, objasnio je Jerlagić.
On ističe da je proizvodnja električne energije iz uglja u BiH veća od 70 odsto, da se preko noći ne možemo odreći ove sirovine, te da će proces dekarbonizacije ići nekim svojim tokom.
“Kako se budu gasili termokapaciteti, tako će obnovljivi izvori energije nadomjestiti tu karbonsku proizvodnju električne energije iz termoelektrana, ali je evidentno da ćemo uvoziti dosta električne energije već ove godine, te se ne možemo tako olako odreći ni termokapaciteta. Iako je potrebno da se dekarbonizacija smanji do 2035. godine, uvjeren sam da će termokapaciteta u Bosni i Hercegovini biti i poslije 2040. godine”, zaključio je Jerlagić. Nezavisne novine