BANJALUKA – Otkako je Zoran Tegeltija (SNSD) na čelu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH zamijenio dugogodišnjeg direktora Miru Džakuku (HDZ), u ovoj najvećoj državnoj instituciji, koju s pravom zovu „zlatna koka“, promijenjene su samo „boje i imena“, ali je sistem nepotizma, klijentelizma i korupcije ostao isti.
Kako bi osigurao punu kontrolu upravljanja državnim carinama, Tegeltija je neposredno po dolasku na čelo UIO za glavnog operativca postavio svog kuma Gorana Marinkovića, koji je unaprijeđen u Šef Odsjeka za carinske poslove RC Banja Luka. Uslijedio je niz kadrovskih rošada i spornih zapošljavanja, o čemu za Valter svjedoče izvori iz UIO.
Kao u Balaševićevoj pjesmi, „princip je isti, sve su ostalo nijanse“, Tegeltija je uspio sam sebi da iznijansira novi vid luksuza tako što je postao prvi direktor državnih carina u povijesti koji je štićena ličnost, a za šta se mjesečno izdavaju značajna budžetska sredstva.
Vilić Tegeltiji omogućio status štićene osobe
Direktor UIO po Uputstvu o obimu i načinu vršenja poslova fizičkog i tehničkog obezbjeđenja ličnosti, objekata i imovine ne spada automatski u grupu štićenih osoba, jer nije ni premijer, ni član Predsjedništva, ni glavni državni tužilac, ni član Kolegija Parlamenta BiH, ni ministar. No, prethodni direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) Mirsad Vilić je ocijenio da, s obzirom na “složenu ekonomsku i društveno-političku situaciju u zemlji i okruženju, nije moguće sa sigurnošću isključiti mogućnost ugrožavanja bezbjednosti gospodina Tegeltije u narednom periodu”, pa je tako i Tegeltija postao štićena ličnost, a što je i potvrđeno u odgovoru Valteru iz same DKPT.
“U timu za neposredno osiguranje gospodina Tegeltije učestvuju dva policijska službenika Direkcije koja u svome radu koriste jedno službeno motorno vozilo”, potvrdili su iz DKPT-a na upit našeg portala.
Prema informacijama Valtera, riječ je o policijskim službenicima Borisu Kneževiću i Veliboru Čičkoviću, a odluku o tome da Tegeltija ostane štićena osobatakođer je potpisao prethodni direktor DKPT-a Mirsad Vilić. Novi direktor DKPT-a Enes Karić zasad ovu odluku nije ukinuo ili promijenio.
Iz DKPT-a kao jedan od razloga zaštite navode i da su detektirali prijeteće poruke u kojima je “ispoljena vrlo visoka vjerska i nacionalna netrpeljivost spram gospodina Tegeltije” kada je bio predsjedavajući Vijeća ministara.
“Također, Direkcija je od strane drugih policijskih agencija informisana da je potreban nastavak neposredne fizičke zaštite gospodina Tegeltije, uzveši u obzir ranije prijetnje prema štićenoj ličnosti, kao i samu važnost ranijih dužnosti koje je gospodin Tegeltija obavljao. U skladu spredočenim informacijama, 20. juna 2023. godine donešena je Odluka o uspostavi fizičkog osiguranja za direktora UIO Tegeltiju, sve dok za to postoji opravdana potreba”, objasnili su iz DKPT-a.
Tako je Zoran Tegeltija postao prvi direktor državnih carina u 20 godina koji ima policijsku zaštitu, a za šta se mjesečno izdvajaju pozamašna budžetska sredstva. U praksi to izgleda ovako: ukoliko Tegeltija ide negdje na put – s njim u službenom vozilu idu dva policajca kao pratnja te im je plaćen hotel i dnevnice, a za vozilo osigurano gorivo. Od naših para.
Također, ukoliko Tegeltija odluči da se odmori negdje na moru od napornog rada za državu i njene građane, s njim na more ide i pratnja. Policajci su s njim i na plaži i u restoranu, a plaćen im je i apartman. Do njegovog. Sve to sredstvima poreskih obveznika.
Kum Marinković s odriješenim rukama
Inače, zaštita VIP osoba se provodi po Uputstvu o obimu i načinu vršenja poslova fizičkog i tehničkog obezbjeđenja ličnosti, objekata i imovine, koje je još 2005. donijelo Vijeće ministara.
Vrlo važne osobe (VIP osobe) koje se neposredno obezbjeđuju i prate u kretanju podijeljene su u tri kategorije, i to prema nivou državne funkcije koju obavljaju.
Prva kategorija su članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH te strani zvaničnici u BiH. U drugoj kategoriji su članovi Vijeća ministara, glavni tužilac Tužilaštva BiH, predsjedavajući Doma naroda PS BiH, predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH. U trećoj kategoriji su, između ostalih, i VIP ličnosti koje se neposredno obezbjeđuju po Odluci Vijeća ministara BiH i po odluci direktora DKPT-a.
Kada je otišao iz Vijeća ministara, a tome ima šest mjeseci, Tegeltija je prestao biti prva kategorija i postao treća kategorija VIP štićene osobe, a za to treba potpis direktoraDKPT-a.Tegeltija se, naravno, može odreći policijske zaštite i tako uštediti poreznim obveznicima BiH, kao i omogućiti angažman dvojice policijskih službenika tamo gdje su doista potrebni, ali nema naznaka da on to namjerava učiniti. Zoran Tegeltija očito smatra da mu status VIP osobe pripada u kojoj god fotelji sjedio. A za njega uvijek ima neka fotelja.
Što se tiče troškova, dovoljno je uzeti u obzir dvije plaće policajaca koji prate Tegeltiju, i sve što smo naveli. Riječ je o više desetina hiljada maraka mjesečno.
Da se ova VIP ličnost ekspresno navikla na novu ulogu, praveći sebi savršeni štimung u novom okruženju, potvrđuje i informacija koja je Valteru potvrđena iz nekoliko nezavisnih izvora, i sve i jedan upozorava na iznimno štetno djelovanje Tegeltijinog kuma Gorana Marinkovića kojeg je ovaj postavio za šefa Odsjeka carina u Regionalnom centru Banja Luka, ali i nominalnog šefa svih kadrova u UIO BiH. Sve je napravljeno tako što je ispremještao šefove odjela u banjalučkoj carini diljem BiH, kako bi kuma Marinkovića koji je, podsjećamo, bio uhapšen i pod istragom Tužilaštva BiH kao pripadnik organizovane kriminalne grupe 2014. godine u akciji PANDORA, postavio na odgovarajuće mjesto da ubuduće kadrovira po njegovim napucima.
Danas je Marinković glavni Tegeltijin operativac u UIO.
U međuvremenu je, prema Valterovim izvorima, “razbacao” više od 100 ljudi po organizacionim jedinicama UIO diljem BiH, pa su mnogi kadrovi tako dovedeni u tešku poziciju samo činjenicom da moraju ići od kuće, ali i prihvatiti mjesto i raditi na poziciji na kojoj nisu nikada ranije. Samim tim više je nego upitno koliko takve rošade pomažu efikasnosti rada UIO.
Znakovito je da je i njegov sin Srđan Marinković iz IT sektora Središnjeg ureda UIO prebačen u CI Gradiška, koja je zbog najgušćeg prometa i svega što iz toga proizilazi (uzimanja „na kafu“) najpoželjnija destinacija. Tako je sada Goran Marinković direktno nadređen i šefu svog sina Radovanu Đuriću.
Jelena Majstorović i ostale suspenzije
Misteriozni su putevi kadroviranja u UIO, ali je vidljivo da se za odgovorne pozicije preferiraju srpski kadrovi bliski vladajućem SNSD-u. U jednakoj mjeri koliko je fascinantno kako se kadrovi bliski jednom najmilijem šefu vrlo brzo fokusiranju na drugog, za šta je najbolji primjer Jelena Majstorović.
Tako ovoj nekadašnjoj prisnoj i najbližoj saradnici bivšeg direktora Džakule danas nisu ni u kojem slučaju zatvorena Tegeltijina vrata te ju je novi direktor, iako je Majstorović zvanično pod suspenzijom, do sada primio najmanje tri puta.
Podsjećamo da je Jelenu Majstorović krajem 2022. godine uhapsila SIPA, kao i još pet osoba, osumnjičenih za udruživanje u kriminalnu skupinu. Poznato je i da je Jelena Majstorović 2003. dobila otkaz u NLB Banci u Prnjavoru. Banka ju je tužila zbog počinjenog krivičnog djela i Majstorović je 2005. godine osuđena na uslovnu kaznu zatvora, a 2016. godine je isposlovala je da presuda izbriše iz evidencije suda.
Tada je već tri godine bila u UIO, a uskoro je postala šefica Grupe za suzbijanje krijumčarenja i prekršaje. Inače Tužilaštvo BiH ju tereti za udruživanje radi činjenja krivičnih djela i krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja.
Uskoro se očekuje i optužnica Tužilaštva BiH protiv nje i pet saučesnika koji se terete da su tokom 2017. i 2018. godine ucjenjivali vlasnike radnji koje su nalazili u prekršajima i tražili i uzimali od njih mito. Trgovci širom BiH su davali od nekoliko stotina do nekoliko hiljada maraka da bi im inspektori pisali prekršajne naloge s manjim kaznama, ili ih puštali da rade kao i do tada. Najmanje četiri puta su im nezakonito oduzeli nakit vrijedan više od 200.000 maraka. Sve se to odvijalo, smatraju organi gonjenja, pod vodstvom Jelene Majstorović. Drugim riječima, ona je unutar UIO napravila grupu za reketarenje.
Tegeltija je obećao novi početak, no jedina suštinska razlika je da je UIO sada postao dio SNSD-ovogplijena u podjeli vlasti, dok je prethodno bio HDZ-ov. Na upit Valtera iz UIO su potvrdili da su suspendovali 17 službenika sa radnih mjesta „zbog postojanja osnova sumnje da su počinili težu povredu službene dužnosti“.
“Konačna odluka o njihovom statusu u UIO biće poznata nakon okončanja sudskih postupaka i nakon sprovedenih disciplinskih postupaka”, odgovorili su iz UIO.
No, na pitanje o Jeleni Majstorović – iz UIO su ostali nijemi. Naši izvori navode da je Majstorović od Tegeltije tražila da se ne diraju njeni ljudi, poput Dejana Zrnića i Milene Dmitrović, sadašnje v.d. šefice Grupe za sprečavanje prekršaja i krijumčarenja Regionalne kancelarije UIO BiH u Banja Luci. Sve to unatoč činjenici da je i Majstorović među onih 17 suspendovanih službenika.
Ko radi na visokim pozicijama
Tegeltija je na početku mandata obećao da će u UIO dovesti mlade kadrove, te da UIO mora biti “otvorena za mlade i stručne ljude koji će doprinijeti profesionalnom i kvalitetnom podizanju nivoa usluga koje Uprava pruža”. Da mu to donekle uspijeva može se posvjedočiti na društvenim mrežama na kojima se neke nove kadrovske akvizicije UIO znaju pohvaliti poziranjem u stilu starleta.
Mlada Maja Romanić zaposlena je kao savjetnica pri carinama u Kabinetu direktora UIO. O tome kako predano radi svjedoči i ova fotografija uslikana za vrijeme radnog vremena.
Romanić se na poslu zbližila s Dajanom Ljubanić, načelnicom istraga za cijelu BiH, koja godinama pažljivo gradi karijeru u UIO i mogu se vidjeti u „visokom društvu“. Izvori iz UIO navode kako Ljubanić nikada nije izašla operativno na teren niti je ikada izvršila neki inspekcijski nadzor.
Inače, u UIO u skladu sa važećim Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta, predviđeno je da radi 3.333 službenika (3.319 radnih mjesta u UIO i 14 radnih mjesta u Upravnom odboru UIO).
U ovom trenutku u UIO je zaposleno tek 2.335 službenika, od čega je 2.162 na neodređeno vrijeme i 173 na određeno vrijeme. Budžetom za 2023. godinu UIO je odobreno da ukupan broj zaposlenih može biti 2.591 službenik.
To znači da UIO nedostaje više stotina radnika da bi mogla funcionirati u punom kapacitetu. Drugim riječima, zapošljavanje stručnih i sposobnih nije problematično, već zapošljavanje po rodbinskim, političkim i prijateljskim vezama, dakle ono što je standard u daytonskoj BiH.
Nezadovoljni radnici svjedoče i da dolaskom Zorana Tegeltije na mjesto direktora državnih carina nisu produženi ugovori o radu na određeno vrijeme za 54 zaposlenika UIO, iako su neki za UIO radili i po pet godina.
Iz UIO BiH su u septembru najavili da će se “u narednom periodu biti objavljeni javni oglasi za prijem zaposlenih na neodređeno vrijeme”, pa smo u vezi s tim upitali jesu li u protekla dva i po mjeseca objavljeni ti javni oglasi i koliko je od 54 zaposlenih na određeno vrijeme primljeno na njima u stalni radni odnos:
“Oglas za prijem 66 novih zaposlenika sa SSS i VŠS na neodređeno vrijeme objavljen je 24.10.2023. Ovaj postupak je u toku i očekujemo da bi mogao biti okončan do kraja 2023. godine. Nakon toga UIO će krenuti u proceduru objave oglasa za prijem državnih službenika sa VSS na neodređeno vrijeme”, odgovorili su iz UIO za Valter.
“Sva lica koja imaju zasnovan ugovor na određeno vrijeme u UIO u potpunosti ispunjavaju uslove za zasnivanje radnog odnosa”, kažu iz UIO pa dodaju: “Ako je riječ o licima sa VSS, ugovor o radu na određeno vrijeme se zaključi tek nakon pribavljene saglasnosti Agencije za državnu službu BiH, koja prije davanja saglasnosti provjeri za svako lice da li ispunjava tražene uslove za konkretno radno mjesto. U UIO ne postoji nijedno lice zaposleno po osnovu ugovora o djelu”, ističu.
Nasuprot tome, u kuloarima se može čuti da se radno mjesto u UIO plaća i do 25.000 maraka.
Podsjetimo da je Ured za reviziju institucija BiH dodijelio UIO BiH mišljenje sa rezervom za finansijski izvještaj za 2022. godinu. Jedan od razloga za ovakvo mišljenje jeste i to što nisu učinjeni pomaci u implementaciji projekata u odnosu na prethodne godine. Tako je od 53.958.666 KM, koliko je bilo ukupno raspoloživih sredstava za višegodišnja kapitalna ulaganja, u 2022. ostvareno samo četiri posto ili 2.084.550 KM.
Čini se da za Tegeltiju trošenje novaca ipak neće biti problem. Naime, UIO je objavio oglas za kupovinu poslovne zgrade u Banjaluci u kojoj bi trebalo da bude smještena uprava ove institucije i RCBanjaluka. U oglasu je navedeno da objekat mora da se nalazi u užem gradskom području Banjaluke te da se kupovina vrši po principu „ključ u ruke“. UIO će na ovo, navodno, potrošiti „samo“ 70 miliona maraka, a rok za dostavu ponuda je istekao 17. januara.
Podsjećamo da su mediji još prije nekoliko godina izvještavali da se računa na kupovinu zgradefirme Grand Trade, banjalučkog „biznismena“ Mileta Radišića Dodikovog kuma. Zgrada je locirana u samom centru Banjaluke na mjestu nekadašnjeg Picnog parka, a Radišić ju je ponudio UIO za blizu 100 miliona maraka, rađena je namjenski za smještaj Uprave, te je sve ranije dogovoreno na najvišem političkom nivou.
U cijelu priču u vezi sa kupovinom zgrade bili su uključeni i lideri SNSD-a i HDZ-a, Milorad Dodik i Dragan Čović. Oni su već tada računali da će Džakulu po nacionalnoj rotaciji kadrova zamijeniti Srbin, a tu kvotu je pak ispunio Tegeltija.
U svakom slučaju, otkako je ljetos postavljan u fotelju direktora UIO, Zoran Tegeltija se dao na posao. Nažalost je riječ o uobičajenom poslu BiH političara, koji se sastoji od kadroviranja, zapošljavanja, nacionalnog osvajanja institucionalnog teritorija i sličnog, sve uz (ne)pripadajuću policijsku zaštitu. Jer Tegeltija je VIP štićena osoba kao prvi direktor državnih carina u istoriji. Valter portal
