BRISEL – Interesovanje za proizvodnju soje raste, a evropski poljoprivrednici su proizvodnju gotovo utrostručili u deset godina, izvještava Agrarheute.
Najveća proizvodnja i povećanje površina su vezani za srednju Evropu, dok područja na jugu sve više zavise od navodnjavanja.
Uslovi 2023. nisu bili idealni, ali je ubrana treća najveća žetva soje do sada. Ovakve rezultate je omogućila druga najveća obrađena površina.
U Evropskoj uniji se potroši oko 16 miliona tona, a od ukupne količine uvozi se 85 posto i to za ishranu životinja. Članice proizvode ovu ratarsku kulturu na samo 1,7 posto obradivih površina, a interesovanje raste.
USDA procjenjuje da će njezina globalna proizvodnja u 2023. doseći 400 miliona tona, a Evropska komisija je procijenila ukupnu domaću godišnju potražnju za biljnim proteinima na 27 miliona tona. Od toga je 93 odsto potrebno za stočnu hranu, a manje od jedan posto za ljudsku ishranu.
Komisija je razvila strategiju za biljne proteine kako bi smanjila zavisnost Evrope od uvoza proteina iz inostranstva, od kojih većina dolazi iz Brazila , Argentine, SAD-a i, odnedavno, Ukrajine.
Inicijativa Dunav Soja
Nekoliko država članica, uključujući Francusku, Belgiju, Austriju, Mađarsku i Slovačku, uvelo je programe podrške usjevima, s različitim rezultatima do sada.
Inicijativa Dunav Soja pokrenuta je 2012., a okupila je 11 država u Dunavskom regionu. Cilj je povećanje udjela lokalno proizvedene soje, a standard sertifikacije “Europe Soya” uveden je 2016. godine.
Najveći izazovi za proširenje uzgoja će biti toplotni talasi i suša. Italija će i dalje biti najvažniji proizvođač u EU, a slijede je Francuska, Rumunija i Austrija. Povećanje površine pod ovom grahoricom potaknuto je kombinacijom faktora, uključujući: visoke otkupne cijene uvezene, sve veću potražnju za domaćom – bez GMO i visoke cijene đubriva.
Tržište i potražnja za stočnom hranom
SAD, Brazil, Ukrajina i Kanada su najvažniji dobavljači soje za EU, a Španija, Nizozemska, Njemačka i Italija su najveći izvoznici. Ove četiri zemlje su takođe glavni prerađivači, a izuzev Italije, sami ju proizvode malo.
Tržište soje pokreće potražnja za stočnom hranom, a većina članica iz godine u godinu izvještava o smanjenju broja stoke te uvoza soje i sojine sačme. Broj stočarskih farmi u Evropi sa životinjama pao je za 40 posto u roku od 10 godina, izjavio je evropski povjerenik za poljoprivredu Januš Vojčikovski.
Populacija stoke EU je nedavno doživjela razne krize, uključujući krizu u sektoru svinja, sa rastućim troškovima i padom cijena, ali i dramatičnim izbijanjem ptičje gripe.
Broj stoke u Evropi opada, a klimatske promjene utiču na proizvodnju stočne hrane što može otvoriti nove mogućnosti za soju i sojine proizvode. Agroklub.rs