Gašenje finansijskog požara u RS kamatom na štednju

BANJALUKA – Zbog sankcija zvaničnicima RS, obaveze iz budžeta se teško izmiruju. Novca je sve manje, a jedna od posljedica je rast kamate na štednju samo u bankama sa sjedištem u RS, kako bi se vratilo povjerenje u investitore, piše DW.

Da se nešto ozbiljno dešava u finansijskim tokovim Republike Srpske, ekonomisti upozoravaju u zadnjih nekoliko mjeseci. Posebno nakon uvođenja sankcija zvaničnicima RS i očigledne namjere međunarodnih zvaničnika da kroz finansije urade ono što nisu uspjeli političkim putem: da prisile entitetsku vlast da se aktivno uključi u funkcionisanje državnih institucija.

Nakon što je Njemačka povukla nekoliko projekata zbog antidejtonskih poteza iz RS, zvanična Banjaluka se okrenula „prijateljima” poput Mađarske i Kine od kojih se očekuju investicije i krediti, a time i punjenje budžeta.

Prije dva dana usvojen je rebalans budžeta jer je za ispunjavanje budžetskog okvira za ovu godinu falilo 140 miliona maraka. Uz to, neke od stavki u budžetu su drastično smanjenje, a ministarka finansija Zora Vidović, na čudan način uvjerava da će sve biti u redu.

Bilo je teško, biće i gore

„Uspjeli smo u ovoj godini, nije bilo lako. Uspjećemo i u narednim godinama i neće nam biti lako“, kaže Vidović, navodeći da tvrdnje da u RS teče med i mlijeko nisu tačne.

Američki ambasador Majkl Marfi je prije nekoliko dana upozorio da Republiku Srpsku čeka još teža finansijska situacija zbog velikih zaduženja. Inače, u zadnjih deset godina RS je samo na ime kamate za spoljni i unutrašnji dug platila milijardu maraka, što je zvanični podatak Ministarstva finansija RS.

„Izvršavamo svoje obaveze uredno i imamo ljude i institucije koje će nam pomoći, ne pomoći nego osigurati određena sredstva koja su nam potrebna“, rekla je Vidović.

Da li je bankarski sistem u RS jedan od tih stubova pomoći pitaju se i ekonomisti ali i javnost, koja sa nevjericom posmatra drastičan rast kamatnih stopa na štednju- ali samo u bankama čije je sjedište u Republici Srpskoj. Posljednjih par mjeseci pažnju javnosti privuklo je intenzivnije oglašavanje banaka koje nude kamatu do čak 4,5 odsto na štednju. Poređenja radi, u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH, bez obzira da li imaju ekspoziture u RS, kamatna stopa na štednju se kreće oko jedan odsto, dok su nam u jednoj rekli da je kamata čak 0,01 odsto.

(Ne)jedinstven bankarski sistem

U jednoj od banka sa sjedištem u RS koja nudi kamatnu stopu do četiri odsto, rekli su nam da su svi depoziti do 70 hiljada maraka osigurani i da akcija na kredite sa ovom kamatnom stopom traje do kraja ovog mjeseca.

„Jedini uslov je da se prijavite on line tako što ispunite lične podatke i ostavite broj telefona i nakon toga će vas neko kontaktirati“, poručuju iz jedne od banaka.

Bosna i Hercegovina ima jedinstven bankarski sektor. Ali samo na papiru. Stvarnu nadležnost imaju entitetske agencije za bankarstvo koje vrše kontrolu nad bankarskim sektorom uključujući superviziju banaka, zaštitu klijenata, kao i restrukturiranje banaka. Ekonomista Svetlana Cenić objašnjava kako to izgleda u praksi.

„Meni se dešavalo da dođem u banku u Sarajevo i dam podatke za uplatu na račun koji je otvoren u filijali u RS. U banci kažu: mi nemamo pristup sistemu svoje vlastite banke koja je u RS. Idite u Istočno Sarajevo“, pojašnjava Cenić apsurdnost „jedinstvenog“ bankarskog sistema.

Od 0,01 do 4,5 %

Zbog takvog sistema moguće je da jedna do druge banke koje se nalaze na teritoriji RS, imaju nenormalno različite kamatne stope, recimo 0,01 i 4,5 odsto. Sa jedne strane banke na ovaj način pokušavaju privući što više novca, a sa druge pojavljuju se kao glavni u otkupu obveznica koje emituje RS, kako bi osigurala novac. Problem je što se recimo za razliku od Federacije BiHkoja se zadužuje po kamatnoj stopi od 3,5 odsto, RS zadužuje po duplo većoj.

Na aukcijama apsolutno dominiraju komercijalne banke prilikom otkupa obveznica, bez obzira da li se radi o Federaciji ili RS. Sa tom razlikom što banke u RS dobijaju kamatu od preko šest odsto, što im omogućava da daju i ogromne kamate na štednju, jer obezbjeđuju visok profit.

„Obveznice nose šest odsto, onda se bankama isplati da građanima daju recimo 3,5 odsto pa da na taj način zarade na njihovim parama. Jer ako ima potrebe za parama a neko daje visoku kamatu, zašto ti ne bi ušao u igru”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Visoka kamata na obveznice znači veći rizik za ulaganje investitora kažu ekonomisti, posebno ako se uzme u obzir i veće zaduženje RS u odnosu na Federaciju BiH, koja je nominalno skoro isto zadužena (oko 3,3 milijarde evra), ali je broj stanovnika u Federaciji duplo veći. Zbog toga se na ovaj način pokušavaju osigurati sredstva za potencijalne investitore u RS.

Praonica para

Stvarnu nadležnost nad bankarskim sistemom u BiH imaju entitetske agencije za bankarstvo a ne Centralna banka BiH, što u mnogim slučajevima dovodi i do zloupotrebe sistema prilikom pranja novca ali i blokada računa poslovnim subjektima. Prema izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, odliv sumnjivog kapitala iz BiH je gotovo devet odsto. Zbog toga je BiH već zaprijećeno sivom listom Manivala (Komiteta za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranje terorizma Savjeta Evrope). Na nedavnom sastanku predstavnika vlasti postignut je dogovor u vezi sa zakonom o sprečavanju pranja novca, koji bi se uskoro trebao naći na sjednici državnog parlamenta.

„BiH je ogromna praonica para, što se pokazuje i kroz izvještaje Svjetske banke“, kaže Svetlana Cenić, navodeći da su u takvom okruženju sve opcije za prikupljanje novca otvorene.

„Recimo, treba im više para da bi mogli da se izlože ka jednom klijentu u odnosu na masu sredstava i onda im je u interesu da imaju što više štednje i da se što više prikupi. Zato svako malo štampaju obveznice, pa gledaju koliko su kamate na kredite, pa onda gledaju kolika im je zarada. On će dati više na deponovana sredstva jer prikuplja više sredstava za investiranje, što daje privid stabilnom sistemu“, kaže Cenić.

Jezda i Dafina

Građani BiH na računima drže preko 15,5 milijardi maraka, što je rast od skoro deset odsto u odnosu na isti period prošle godine, kažu u Centralnoj banci BiH. Primjetili su da su od sredine godine neke banke povećale kamatne stope, što bi kažu moglo imati uticaja na strukturu štednje.

„Može se očekivati da će doći do promjene u narednom periodu u korist oročenih i štednih depozita, jer je nekoliko banaka već polovinom godine pokrenulo akciju viših kamatnih stopa i više od tri na oročenu štednju, sa posebnim pogodnostima poput isplate kamate unaprijed, fiksne i stimulativne kamatne stope”, kažu u Centralnoj banci BiH.

„Tako bildaju sebi finansijsku polugu. Oročena ako može na što duži period, da mogu vladi da otkupljuju te obveznice i onda im se to isplati. Oni će dati četiri odsto na oročenu štednju a ovamo će od RS dobiti 6,1“, kaže Cenić, upozorivši da takav sistem ne može biti stabilan.

„I Jezda i Dafina su radili do jednom, a onda se sunovratilo sve. Ko to ne računa, a vlast to očigledno ne računa, onda je sve jasno. Pitajte predstavnike vlasti ko ima oročena sredstva u domaćim bankama“, zaključuje Cenić.DW