BRISEL – Evropska unija suočava se sa velikom krizom u sektoru nekretnina, prije svega u novogradnji.
Ne samo da su građevinski materijali značajno poskupjeli, što kvari planove građevinskim kompanijama, nego su i krediti skočili preko svake meere, zahvaljujući stalnom rastu kamatnih stopa, pa se sve manje porodica odlučuje za investiciju u nove nekretnine.
Najteže pogođene zemlje su među najbogatijima. Broj novih građevinskih dozvola u Neemačkoj pao je za više od 27 odsto u prvoj polovini godine.
Dozvole u Francuskoj su do jula smanjene za 28 odsto, a očekuje se da će izgradnja zgrada u Velikoj Britaniji pasti za više od 25 odsto ove godine.
Švedska pati od najgoreg pada od krize iz 1990-ih, sa stopama izgradnje manjim od trećine onoga što se smatra neophodnim da bi se pratila potražnja.
Slabljenje tržišta najviše utiče na kuće za jednu porodicu, kao i na najveće stambene projekte.
Vonovia, najveći njemački stanodavac, ove godine je na neodređeno vrijeme odložio sve nove gradnje.
U Švedskoj, ključni projekat za proizvodnju baterija za električne automobile i smanjenje zavisnosti regiona od snabdijevanja iz Kine, ne može da privuče dovoljno radnika zbog nedostatka stanova u koje će da ih smesti.
Ovakva situacija, između ostalog, znači da vlade ne ispunjavaju svoja obećanja biračima.
Švedska ima ustavno obećanje da će obezbjediti pristupačno stanovanje, ali ponuda stanova za iznajmljivanje decenijama nije pratila potražnju, podižući cijene kuća i primoravajući ljude da žive kao podstanari na crnom tržištu.
U Velikoj Britaniji, izgradnja stambenih jedinica je svake godine promašila cilj od 300.000 godišnje, koji je postavila vladajuća konzervativna vlada 2019.
U Njemačkoj, pristupačno stanovanje je bila jedna od ključnih obaveza vladajuće koalicije kancelara Olafa Šolca kada je preuzela vlast 2021. godine, ali ekonomisti procjenjuju da vlada neće postići svoj cilj da doda 400.000 novih domova godišnje najranije 2026. godine. Biznis
