SARAJEVO – Bosna i Hercegovina odlučila je da oteža posao građanima koji žele da se odreknu njenog državljanstva. Sa tom pojavom koja je u posljednjih nekoliko godina primila epidemijske razmjere boriće se svojim najvećim oružjem, birokratijom.
Naime, Ministarstvo civilnih poslova BiH sprema novi Pravilnik o postupku prestanka državljanstva kojim će se tražiti dodatna dokumentacija od onih koji kreću u ovaj postupak.
U odnosu na dosadašnji način sprovođenja postupka, novi dokumenti koji se traže su vozačka dozvola, odnosno uvjerenje nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova o neposjedovanju iste i uvjerenje ili potvrda o izmirenim direktnim poreskim obavezama. Razlog su zloupotrebe.
Naime, kako pojašnjavaju u ministarstvu, u praksi se pojavio problem poništenja vozačkih dozvola prilikom prestanka državljanstva.
„Nadležni organ unutrašnjih poslova donosi rješenje o poništenju vozačke dozvole, ali istu ne može propisno fizički poništiti jer se do sada nije oduzimala u postupku odricanja“, obrazlaže se u prijedlogu pravilnika.
Kada je riječ o poreskim obavezama, tvrde da su ih pojedini izbjegavali jer se nije tražio dokaz o izmirenju.
„Praksa je pokazala da bivši državljani iza sebe ostavljaju neplaćene poreze, neriješene sudske sporove i potraživanja, te momentom prestanka državljanstva, postaju nedostupni ili teško dostupni organima BiH“, zaključuju u ministarstvu.
Inače, proces odricanja od državljanstva počinje podnošenjem pisanog zahtjeva u Ministarstvu civilnih poslova ili nadležnom diplomatsko – konzularnom predstavništvu BiH u inostranstvu.
Uz prijavu se prilaže dokaz o državljanstvu druge zemlje, te prijava boravka u drugoj zemlji, ne starija od šest mjeseci.
Onaj ko ne želi da bude državljanin BiH mora da priloži i rodni list, uvjerenje o državljanstvu, vjenčani list u slučaju kada je u braku, ličnu kartu, vozačku dozvolu, uvjerenje o izmirenim poreskim obavezama.
Dužan je platiti i administrativnu taksu od 200 maraka ukoliko stiče državljanstvo neke od država bivše SFRJ ili 800 KM ako je riječ o nekim drugim državama.
Bez obzira na otežanu proceduru, nema sumnje da će se proces odricanja od državljanstva nastaviti. Od 1996. godine skoro 98.000 građana je to učinilo.
CAPITAL: D. Tovilović
