BANJALUKA – Republika Srpska će izgubiti milione maraka koje je Investiciono razvojna banka RS plasirala kroz kredite, zato što se oni neće moći naplatiti iz vrijednosti nekretnina propalih preduzeća u stečajnom postupku, zbog sudskih odluka kojima se zabranjuje njihova prodaja. Istovremeno, Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove RS, naređuje se da upiše činjenicu sudskog spora, koju je ranije glatko odbila.
Klijenti koji kredite ne vraćaju, prvo su sudskim putem zatražili poništavanje ugovora o kreditu pa osnovu nezakonitih odobrenja u vrijeme kada ih je potpisivala direktorka bez ovlašćenja i mandata Snežana Vujnić, sada su pronašli pravni način da zaustave namirenje države i banke kroz prodaju imovine koju su založili kao garanciju otplate, kroz zahtjev za brisanje hipoteke kao nezakonite.
Ovo je samo jedan u nizu problema koji je nastao u četvorogodišnjem nezakonitom direktorovanju Snežane Vujnić na čelu IRB-a, koja je nezakonito potpisala na desetine miliona maraka vrijednih kredita u periodu od 2016. do 2020. godine, kada je obavljala ovu funkciju, a na nju nije bila ni imenovana niti je bila u statusu vršioca dužnosti.
Jedan od takvih slučajeva je i onaj koji se tiče kredita propale slastičarne “Pingvin”, u vlasništvu Slavice Grebenar, koja je preko suda prvo zatražila poništavanje ugovora u kreditu, a onda tražila i dobila sudsku odluku kojom se na njene založene nekretnine mora upisati činjenica sudskog spora, te brisanje hipoteke kao nezakonite. Njen zahtjev je Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove prvobitno odbila, ali je Okružni sud utvrdio da je ta odluka bila nezakonita.
Tako je Okružni sud u Banjaluci, 27. aprila i 18. maja ove godine, uvažio dvije tužbe Slavice Grebenar i naredio RUGIPP-u da joj nadoknadi 750 KM troškova za upravni postupak i utvrđuje da su joj povrijeđena prava jer “pri odlučivanju nije vođeno računa o zaštiti nje kao podnosioca zahtjeva”.
“Postupak pred Okružnim privrednim sudom pokrenut je radi osporavanja navodno neosnovanog potraživanja Fonda za razvoj i zapošljavanje kojim upravlja IRB, a ne radi utvrđivanja spornih stvarnih prava na nepokretnostima, što predstavlja jedan od osnova za upis zabilježbe, uz zaključak da činjenica koja je predmet spora nije jedna od onih čiji se upis vrši”, navodi se u presudi od 15. maja.
Dvadesetak dana ranije, ovaj sud presudio je u korist Slavice Grebenar i iznosi da je došlo do nepravilne primjene Zakona o opštem upravnom postupku, o zemljišnim knjigama i da je činjenično stanje nepotpuno i nepravilno utvrđeno.
“Upis zabilježbe spora može se dozvoliti u slučajevima kada je povrijeđeno zemljišno knjižno pravo, što se u konkretnom slučaju nije dogodilo, zato što se traži da tužilac, koji nije upisan kao vlasnik nekretnina, izvrši brisanje založnog prava koje su predmet obezbjeđenja ugovora. Tužiteljica posebno ističe, da je u predmetnoj tužbi traženo da se izvrši brisanje hipoteka, pa imajući u vidu da je to stvarno pravo na stvar, da su neosnovani navodi prvostepenog organa, da predmet spora pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci nije jedna od činjenica čiji se upis zabilježbom vrši”, navodi se u presudi.
Advokat Din Tešić čija je kancelarija specijalizovana za bankarsko pravne poslove i koji zastupa Slavicu Grebenar, rekao je za eTrafiku da je Okružni sud u Banjaluci usvojio navode da je Republička uprava za geodetsko i imovinsko pravne odnose RS nezakonito odbila da upiše činjenicu postojanja spora na nepokretnostima u vlasništvu njegove klijentkinje, te poništila sporne akte.
“Od početka procesa smo imali neprestane pritiske da do upisa spora ne dođe i da banka može nesmetano da raspolaže nekretninama naše klijentkinje. Ovo su prve konačne odluke u ovoj pravnoj stvari, a očekivati je da i druge naše navode o nezakonitim upisima hipoteke Investiciono razvojne banke Republike Srpske i Nove banke a.d Banjaluka, sud usvoji i poništi sporne upise, kako se radi o ništavim pravnim poslovima koji se protekom vremena ne mogu osnažiti. Ne sumnjamo da ovakva vrsta spora će svoj konačan epilog dobiti tek pred Vrhovnim sudom Republike Srpske ili pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu”, kaže Tešić.
Vujinićeva je bila uhapšena 2016. godine, na samom kraju mandata, koji je trajao od 2011. godine a Tužilaštvo BiH je podiglo u martu 2017. godine optužnicu protiv nje i još 15 osoba, jer su, kako je navedeno, “djelovali kao organizovana grupa, koja je finansijskim kriminalom i raznim zloupotrebama načinila štetu od 122,5 miliona KM i dovela do propasti ‘Bobar banke'”.
Međutim, odmah nakon izlaska iz pritvora, vlasti Republike Srpske vraćaju je na ovu funkciju na kojoj ostaje više od četiri godine (do kraja 2020), iako nije bila zvanično ni imenovana niti u statusu vršioca dužnosti.
Kada su novinari eTrafike prošle godine zatražili od novog rukovodstva IRB-a rješenje o njenom imenovanju na drugi mandat i zahtijevali da se primjerak odluke dostavi uz odgovor, ovaj dokument kao i precizne datume imenovanja i razrješenja nisu dobili.
Nakon 2016. godine, Vujinićeva nije imala ovlašćenje za zastupanje, pa samim tim ni prava da potpiše niti jedan dokument u ovoj banci. Uprkos tome, preko ove banke plasirani su milioni maraka kredita i svi oni danas mogu biti predmet spora, ako se neki od klijenata pozove na pravni osnov nezakonitog potpisivanja.
Veliki dio novca plasiran je na kredite firmama bliskim vlastima, a mnoge od njih dobile su sredstva iako su bile pred gašenjem, poput “Pingvina”, koji kredit nije vratio, a njihova odbrana u Zahtjevu za poništavanjem dugovanja, zasniva se upravo na činjenici da je odluka o kreditu ništavna jer je njegov plasman potpisala osoba bez ovlašćenja.
Inače, Slavici Grebenar, jedan od kredita odobren je u periodu kada Vujnićka nije imala ovlašćenja da ga potpiše, a njen advokat tvrdi da je ugovor ništavan i zbog nezakonito obračunate promjenljive kamatne stope. On tvrdi da su kroz analizu kredita Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske a.d. Banjaluka, kojim upravlja Investiciono razvojna banka Republike Srpske, utvrdili da se radi o ništavom pravnom poslu zbog nezakonitih odredbi vezanih za promjenljivu kamatnu stopu.
Prema njegovim riječima, određene banke, ne samo IRB RS, ugovaraju obračunski model godišnje kamatne stope od 360 dana, primjenjujući nezakonito francuski i njemački dekurzivni model obračuna kamata suprotno odredbama Agencija za bankarstvo Republike Srpske, koja svojom odlukom određuje kao jedini mogući model obračuna kamata engleski od 365/366 dana.
Ovo je omogućilo nezakonito prisvajanje desetina hiljada maraka na godišnjem nivou i to tako što neke banke u vrijeme odobrenog moratorijuma obračunavaju klijentima pogođenim ekonomskom krizom neosnovano i zakonsku zateznu kamatu, a ne obračunavaju tačan kurs EURIBOR-a, već ga zaokružuju na prvu sljedeću pozitivnu kvartalnu brojku, suprotno ugovoru i imperativnim normama. Osim ovih činjenica, koje su istaknute u sporovima, zastupnik nije imao ovlaštenja za zastupanje IRB RS u vremenu zaključenja ugovora, zbog čega su ranije pred sudom zatražili da se poništi ugovor i brisanje založnog prava na nepokretnostima koje su bile predmet obezbjeđenja, a sada su u postupku da to i ostvare.
Inače, Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio je ranije stav nižih sudova da su ovlaštenja nakon isteka mandata tehničke prirode i da je djelovanje ograničeno na poslove u okviru tzv. tehničkog mandata, a to znači da se ne mogu donositi akti kojima se nameću prava i obaveze drugim subjektima. U konkretnom slučaju, akti doneseni nakon isteka mandata su nezakoniti i da je trajanje mandata članu uprave (direktoru) određeno brojem godina, mjeseci ili dana. Istekom posljednjeg dana trajanja tako određenog mandatnog perioda, on ili ona prestaju biti član uprave, a radnje koje preduzimaju ne mogu se smatrati radnjama člana uprave.
