-
U organizaciji portala CAPITAL održan okrugli sto „Privreda i korupcija“
-
Slučajevi korupcije u javnoj upravi rijetko prijavljuju
BANJALUKA – Politička volja onih koji vladaju u BIH je ključni faktor u borbi protiv korupcije. Samo konkretni potezi političkih struktura će omogućiti iskorak u izmjeni zakona, jačanju institucija te reformi agencija koje bi se onda bavile borbom protiv korupcije.
Ovo je zaključeno na okruglom stolu „Privreda i korupcija“ koji je, u organizaciji portala CAPITAL, održan danas u Banjaluci.
CAPITAL je u prethodnim mjesecima serijom tekstova pokušao skrenuti pažnju javnosti na probleme sa kojima se suočava privredna zajednica u ovako korumpiranom društvu, a podaci do kojih smo došli tokom višemjesečnog istraživanja prezentovani su danas na okruglom stolu.
U sklopu okruglog stola je održana diskusija u kojoj su učestvovali predstavnici institucija, privredne zajednice i medija i nevladinih organizacija i u kojoj su govornici svako iz svoje oblasti naglasili probleme ili predložili potencijalna rješenje.
Trivić: Bez nezavisnog pravosuđa nema rješenja za ovaj problem
Predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić je kazao da svi znamo da je korupcija prisutna da se vrlo malo radi na njenom sprečavanju.
„To je nešto na šta smo se svi navikli i prihvatimo kao dio naših života. Iako imamo pojedine mjere za borbu protiv korupcije, one su više iluzija u smislu, jer nema političke volje onih koji vladaju da se time pozabave. Građani nisu zainteresovani da se time pozabave jer nemamo građansku svijest da ugrožavamo sami sebe. Vodimo se stavom: Svi su u tome, zašto ne bih i ja bio“, kazao Trivić i dodao da svi koji se bore protiv korupcije su žigosani kao nenormalni.
„Korupcija je pogubna za one koji posluju normalnim tokovima, jer novac završi u rukama loših kompanija koji ne stvaraju novu vrijednost i to je problem našeg društva jer kapital završava u pogrešnim rukama“, naveo je Trivić
Smatra da bez pravosudnog dijela koje će biti nezavisno nema rješenja za ovaj problem, je taj segment jedini koji se može time pozabaviti.
Kovačević: Mali broj presuda za korupciju
Načelnik odjeljenja za komunikacije UIO BIH Ratko Kovačević kaže da treba više pažnje posvetiti borbi protiv korupcije.
„Jedan od zaključaka je bio da ako želimo da se riješimo korupcije unutar institucija onda trebamo da krenemo u proces digitalizacije, time će se smanjiti potreba za direktnim kontaktom privrednika i službenika, što će direktno uticati na smanjenje korupcije u BiH“, naveo je on.
Dodao je da je od uspostave UIO BiH bilo nekoliko desetina slučajeva privođena službenika zbog sumnje da su učinili neke nezakonitosti, od korupcije do nekih drugih radnji.
„Do sada je jako mali broj službenika koji su osuđeni i u onim slučajevima gdje nije potvrđena optužnica svi ti ljudi imaju zakonsko pravo da traže povratak na posao. Onog momenta kada Uprava nema ništa drugo oni se vraćaju na posao“, kazao je Kovačević.
Digitalizacija smanjuje mogućnost korupcije
Aleksandar Čavić iz Okružnog privrednog suda Banjaluka kaže da je u početnoj fazi reforme pravosuđa unaprijeđen rad sudova, tako što je automatizovan rad predmeta uvođenjem CMS.
„To smanjuje sumnju u rad sudova zato što se digitalnim putem može pristupiti predmetima. Urađena je digitalizacija arhiva, jer je to preduslov za on line administraciju, što vodi smanjenju troškova ali je i model je za sprečavanje korupcije“, naveo je on.
Dodao je da se sudovima se stavlja na teret da nema dovoljno osuđenih i napomenuo da sud ne može da sudi na osnovu indicija.
Predstavnik razvojne agencije EDA Aleksandar Draganić smatra da dvije stvari mogu umanjiti korupciju, vjerovatnoća detekcije kroz digitalizaciju i kazne.
Smatra da disciplinske postupke protiv službenika vode nekvalifikovani ljudi, koji svojim načinom rada daju argumente sudovima koji ljude koji su osumnjičeni za koruptivne radnje vraćaju na njihova radna mjesta.
Dalibor Šajić iz Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva HoReCa isto smatra da je problem nedostatak političke volje što na samom početku bilo kakav pokušaj borbe protiv korupcije osuđuje na promašaj.
Dodaje da pojedina zakonska rješenja prave velike probleme ljudima koji rade u tom sektoru.
„Zakon o turizmu i ugostiteljstvu je napisan tako da onemogućava da možete raditi 100 odsto legalno. Pri njegovoj izradi uopšte nikada nije konsutlovana druga stranu koja radi taj posao i onda dolazi do problema“, naveo je Šajić.
Zakonska rješenja često problematična
Predstavnik Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Nikola Aleksić je kazao da se slaže se da su zakonska rješenja često problematična.
„Razlog tome je što se u većini slučajeva bavimo formom, a ne suštinom. Dosta pažnje treba posvetiti suštinskim odredbama zakona koji će se baviti borbom poriv korupcija“, naveo je on.
Smatra da radnici ne bi trebali biti ključne figure kada je u pitanju prijava slučajeva korupcije.
„Radio sam kao arbitar za mirno rješavanje sporova i spuštati borbu protiv korupcije na nivo radnika nema smisla jer je to problem za te ljude. Ljudi koji su na pozicijama koje mogu donijeti određene odluke trebaju time da se uhvate u koštac. Da li to znači bolja selekcija tužilaca i sudija te veće plate za njih, to treba vidjeti“, naveo je on.
I on je potvrdio iz ličnog iskustva da se korupcija rijetko prijavljuje.
„Ministarstvo nije primilo nijednu prijavu za koruptivne radnje u zadnje tri godine. Ista situacija je bila kada sam bio pravni savjetnik u Gradu Banjaluka za tri godine nije bila nijedna prijava korupcije“, naveo je Aleksić.
Radnici trebaju biti zaštićeni
Predstavnik Saveza sindikata RS Danko Ružičić kaže da oni posmatraju sektor radnika i plata te korupcije koje je moguće da se pojavi u radnim odnosima.
„U RS zbog nepostojanja kolektivnih ugovora u privredi u realnom sektoru je mogući izvor i dobar prostor za korupciju, jer nemate ugovorene visine plata. Dovoljno je da poslodavac isplati najnižu platu u RS, a ostalo da radnicima da u koverti. Radnici su oštećeni za visinu plata i za visinu penzionog osiguranja kada odu u penziju, a država za poreze i doprinose“ , kazao je on i dodao da bi ugovaranje plata putem kolektivnih ugovora to riješilo.
Naglašava da su stigmatizirani radnici koji prijavljuju nepravilnosti kada je u pitanju isplata dijela plate na ruke te kada poslodavac ne isplaćuje plate.
„Poslije ne mogu da se zaposle jer prati ih glas da prave probleme i poslodavcima“, naveo je Ružičić .
Privatne firme su žrtve i saučesnici u korupciji
Predstavnik Transparency international BiH Srđan Traljić kaže da indeks percepcije korupcije pokazuje da BIH od 2012. godine konstantno nazaduje i da posljednje istraživanje pokazuje da smo treća najgora zemlja nakon Ukrajine i Rusije.
„Mi smo prezentovali istraživanje korupcije u privatnom sektoru koje se odnosi na finansiranje političkih partija, podmićivanje i sponzorstvo“, rekao je on.
Rekao je da je njihovo istraživanje pokazalo da postoji razlika između onog što su stranke prikazale da su potrošile i onog što je TI izračunao da je potrošeno.
Dodao je da se ta neslaganje iznosi i nekoliko miliona KM.
„Privatne firme su i žrtve i saučesnici u svemu tome jer nije sistemski regulisano finansiranje partija. Privilegovane privatne kompanije kroz crne fondove finansiraju političke stranke koje nemaju obaveze da prikazuju svoje finansijsko stanje“, dodao je Traljić.
Naglasio je da je njihovo istraživanje isto pokazalo da se privatne firme ne bave korupcijom u svojim redovima.
„Oko 80 odsto nije imalo interne dokumente kojima bi pomoglo da se spriječi i prepozna korupcija“, naveo je Traljić.
Vukelić: Političari ne žele da se bave problemom korupcije
Glavni i odgovorni uradnik CAPITAL–a Siniša Vukelić je kazao da je ovaj portal u prethodni mjesecima objavio 20 istraživačkih tekstova na ovu temu.
„Došli smo do opšteg zaključka koji je bio prisutan i na ovom okruglom stolu, a to je da je ovaj stepen korupcije BIH prisutan zahvaljujući ne postojanju političke volje da se ono riješi odnosno da nosioci vlasti izvršne, zakonodavne i sudske često počivaju na visokom stepenu korupcije“, rekao je Vukelić.
Naglasio je da se bez političke volje neće se početi sa ozbiljnom borbom protiv korupcije u našem društvu.
„Mali broj procesuiranih slučajeva na sudovima visokog kriminala i korupcije pokazuje da oni nisu oslobođeni političkog uticaja. Šta je potrebno da se to promjeni? Osim političke volje da se napravi iskorak u izmjeni zakona i jačanju institucija, reforme agencija koje se bave borbom protiv korupcije potrebno je ohrabriti građen i privrednike da prijave korupciju, a za to moraju imati pravnu sigurnost, moraju biti zaštićeni. Osim toga, građani moraju naučiti da se radi u njihovom novcu koji treba da se koristi u zdravstvu školstvu, a ne u džepovima korumpiranih funkcionera“, naveo je Vukelić.
Pravosuđe ima ključnu ulogu
Istraživanje CAPITAL-a je, između ostalog, pokazalo da se slučajevi korupcije u javnoj upravi rijetko prijavljuju i da su dva ključna razloga za takvu situaciju.
Jedan je taj što se privrednici boje odmazde ako prijave korupciju, a drugi što bi pojedini i sami morali odgovarati pred zakonom, kao saučesnici.
Ključnu ulogu u borbi protiv korupcije ima pravosuđe kao jedan od stubova u borbi protiv korupcije. Kroz seriju tekstova smo željeli pokazati kakvi su njihovi rezultati u borbi protiv ove negativne pojave.
Analizirali smo koliko novca je uloženo u pravosudne institucije i kakve rezultate je to ulaganje dalo u procesuiranju slučajeva korupcije. U pravosuđe je u zadnjih 19 godina uloženo oko 141 milion KM, ali se pravosudne institucije ne mogu pohvaliti rezultatima u procesuiranje korupcije.
Utvrdili smo da se korupcija rijetko prijavljuje, te još rjeđe i procesuira, zatim da je podignut mali broj optužnica za korupciju u odnosu na ostale predmete te da Presude uglavnom za posljedicu imaju uslovnu kaznu.
Fokusirali smo se i na reforme institucija i ustanova koji su jedan od ključnih faktora u borbi protiv korupcije. Kroz primjere smo pokazali da dugogodišnje trajanje ovih procesa pogoduje razvoju korupcije, zbog čega stagnira privreda u BiH.
Javne nabavke, oblast sa puno problema
Obradili smo i pripremu planskih dokumenata za borbu protiv korupcije kao jednu od osnova u borbi protiv ove negativne pojave. Analize planskih dokumenata institucija koji su na prvoj liniji u borbi protiv ove negativne pojave su pokazale manjkavosti: uopšteni su i ne nude konkretna rješenja i Nedostaju i praktični elementi kao što je, način finansiranja.
Porazno je što smo utvrdili da institucije koje su zadužene za borbu protiv korupcije nemaju uvid u situaciju na trenu.
Važan segment privrede u BiH su javne nabavke kroz koje se godišnje raspodijeli nekoliko milijardi maraka, samo u 2022. godini to taj iznos je bio više od 4 milijarde KM. Kroz seriju tekstova smo pokazali da je ova oblast podložna raznim manipulacijama: namještaju se uslovi, “cijepaju se nabavke”, dogovaraju ponuđači i u takvim uslovima se raspoređuju ogromni iznosi javnog novca.
Takve okolnosti finansiraju korupciju, što šteti privredi, jer se sa jedne strane neadekvatno troše milioni maraka javnog novca.
Sa druge, se stvaraju monopoli jer se prednost daje preduzećima/kompanijama koju tu prednost nisu stekli zato što su efikasni ili dobri u svom poslu, već obično zbog dobrih veza sa političkim vrhom u BIH.
Gore naveden okolnosti imaju pogubne posljedice za privredu u BiH jer: obeshrabruje nove investicije a privlači privlači sumnjivi kapital, omogućava ilegalne tokove novca i za posljedicu ima odlazak radno sposobnog stanovništva.
CAPITAL: Vesna Popović