BANJALUKA – Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske prošle sedmice, otvorena je sezona lova na novinare i predstavnike civilnog društva koji se kritički odnose prema vlastima, koji će od sada, osim tužbama, biti izloženi i dugotrajnom krivičnom progonu za posao kojim se bave.
Ove izmjene Krivičnog zakonika RS neće zaobići ni građane kojima se posljednjih godina osladilo komentarisanje na društvenim mrežama ili onima koji vole da iznesu svoje kritičko mišljenje “u javnom prostoru”. Tako se onaj koji ne bude pazio šta govori ili piše, te kod drugog ostavi utisak da je oklevetan, može nadati kompletnoj lepezi radnji krivičnog isljeđivanja.
Istraga, koja može potrajati i do pet godina, “osumnjičenom” i “okrivljenom” serviraće se uz sve prateće radnje: pretresanje stanova, oduzimanje opreme, pritvor i slično.
Sve je počelo nakon oktobarskih izbora 2022. godine kada je tadašnji novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, vidno bijesan zbog izvještavanja medija u tom periodu, tvitom najavio kriminalizaciju klevete i obračun sa neistomišljenicima.
“Kao predsjednik SNSD-a, zatražio sam od Vlade, odnosno Ministarstva pravde, da pripremi nove i izvrši izmjene postojećih zakona, te da ih prilagodi evropskim konvencijama. Radi se o Zakonu o sprečavanju širenja lažnih vijesti, Zakonu o sprečavanju jezika mržnje, Zakonu o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakona s uvođenjem klevete i uvrede u Кrivični zakon kao krivičnog djela, te proširenju krivičnih djela protiv ustavnog poretka“, najavio je tada Dodik u čuvenom tvitu.
Niko nije vjerovao, ali…
Iako niko nije vjerovao da će zaista istrajati na tome da se nakon više od dvadeset godina kleveta vrati kao krivično djelo u naš pravni sistem, Dodik je nastavio da insistira na tome i uskoro je postalo jasno da se nacrt zakona piše, ali u ne institucijama, nego van njih.
Do danas je ostalo nejasno ko je autor spornog zakona, iako do sada nije bila praksa da se kriju imena članova radnih grupa za izrade novih zakonskih rješenja.
Već 7. februara 2023. godine, nedugo nakon najave kriminalizacije klevete, Klub novinara Banjaluka, poslovni portal Capital.ba i Fondacija Friedrich Ebert Banjaluka su organizovali konferenciju i panel diskusije pod nazivom: „Koliko će nam slobode ostati?” na kojoj je raspravljano o najavljenim izmjenama i negativnim posljedicama, te je potpisana deklaracija protiv uvođenja ovih zakona u pravni sistem Republike Srpske.
Nacrt skandaloznog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika usvojen je 23. marta, a njegov sadržaj otkrio je portal Capital nešto ranije. U nacrtu su kriminalizovane kleveta, ali i uvreda, te su izražene nesrazmjerne novčane kazne za ova djela. Portali i televizije su tog dana zacrnili ekrane na nekoliko sati u znak protesta.
Svakome ko se iole bavi novinarstvom i ima veze sa javnim poslom, tada je postalo jasno da su kazne u nacrtu “naduvane”, a da je uvreda ubačena samo da bi bila izbačena. Sve ovo učinjeno je da bi se kod onih na koje je zakon usmjeren, stvorio privid uspjeha, da su ublažili posljedice.
Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić kaže da smo u poslednje dvije decenije samo u jednom zakonu bili ispred regiona, pa čak i EU, a da se sada vraćamo u neka zastarjela vremena.
“Cilj vlasti je samo jedan: Da se kriminalizuje kleveta i da svi novinari svoj posao rade sa idejom u glavi da zbog objavljivanja škakljivih informacija mogu da odu u zatvor ili budu isljeđivani. Prije više od 20 godina ukinuli smo krivično djelo klevete i bili smo prvi u regionu. Prije FBiH. Time smo se ponosili. Sada je vlast Srpske odlučila okrenuti leđa UN, Savjetu Evrope, OEBS-u, Evropskoj komisiji. Poručila je zaštitnicima ljudski prava i sloboda, novinarskim udruženjima, udruženjima građana da ih ne zanima šta pričaju i da žele da se zaštite od istine. Zato je ovo pitanje slobode svakog pojedinca ovdje”, rekao je Vukelić.
Iskrivljivanje istine
Izjave predstavnika vlasti da novinari žele slobodu klevete, te da zemlje EU takođe imaju kriminalizovanu klevetu, namjernim iskrivljivanjem istine.
“Ponavljaju da su smanjili kazne i da time trebamo biti zadovoljni, nama nikada nije ni bila suština u kazni već u krivičnom procesu koji može trajati pet godina. Možete dobiti desetine takvih prijava jer njih neće plaćati funkcioner i političari nego građani Srpske. Cijeli sistem, policija i tužilaštvo će o vašem trošku biti upregnuti da dokažu da ste oklevetali komšiju ili nekog funkcionera”, rekao je Vukelić.
Prijedlog zakona je komentarisao i premijer RS Radovan Višković.
“Poenta je da svi radimo odgovornije svoj posao. Ovo nije usmjereno na gašenje medijskih sloboda, na slobodu riječi, nego protiv zlonamjernih špekulacija i korištenja javnog prostora i medija. Ne može se svjesno iznositi neistina“, rekao je tada.
Dodik je rekao da će nakon usvajanja nacrta ponuditi razgovor.
“Ovo je upereno protiv onih koji javni prostor i savremeni informativni prostor zloupotrebljavaju putem anonimnih “stvari”. Ako kažete neku jaku istinu, niko neće imati problem. Ali, ako i kažete nešto što nije tačno, a to urušava integritet njega i njegove porodice, izvinite, mora da bude odgovornosti“, rekao je tada Dodik.
Poslanik PDP-a Igor Crnadak je na skupštinskom zasjedanju istakao da je ovo politička ideja za obračun sa svim neistomišljenicima.
“Nije došla iz stručnih krugova niti iz ozbiljne rasprave. Nije došlo iz ministrove glave ili od njegovih saradnika“, rekao je Crnadak.
Novinari ujedinjeno protiv klevete
Poslovično neusaglašeni, novinari su se prvi put snažno ujedinili u stavu da su ova rješenja pogubna za slobodu govora i posao kojim se bave. Vrlo brzo je postignut dogovor sa predstavnicima civilnog društva, brojnim advokatima i drugim zainteresovanim građanima o zajedničkoj borbi protiv kriminalizacije klevete.
U dugotrajnoj i intenzivnoj kampanji “Mišljenje nije zločin” koja je trajala do trenutka usvajanja prijedloga Krivičnog zakonika 20. jula 2023. godine, grupa novinara i aktivista svakodnevno se borila da obavijesti i osvijesti javnost o opasnostima usvajanja ovih izmjena. Održane su i četiri javne rasprave u Republici Srpskoj koju su novinari redom napuštali uz predaju amandmana u kojima se zahtijevalo povlačenje odredbe o kriminalizaciji klevete.
Zakon je, uprkos žestokom protivljenju javnosti i bez konsultacija sa medijskom zajednicom, ipak usvojen 20. jula 2023. godine, čime je otvoren veliki poligon za zloupotrebu političkih struktura prema istraživačkim novinarima, aktivistima i svima onima koji se usude da kritikuju postupke predstavnika vlasti.
Usvajanje ovog zakona oštro su kritikovale i međunarodne organizacije koje su upozorile na brojne opasnosti koje nosi kriminalizacija klevete, ali vlast je ostala odlučna u zaštiti svojih ličnih interesa, nauštrb ljudskih prava i sloboda zagarantovanih Ustavom BiH, RS i evropskim konvencijama o ljudskim pravima.
Izvršna direktorka Transparency International-a Ivana Korajlić objasnila je više puta da se ovdje ne radi samo o kriminalizaciji klevete koja će uticati na rad medija, novinara i organizacija civilnog društva.
“Govorimo o normama koje će potpuno ugušiti slobodu govora građanima u Republici Srpskoj i onemogućiti im da iznesu svoje mišljenje. Znamo kakvo nam je pravosuđe u BiH i koliko se ono koristi za targetiranje pojedinih osoba, organizacija i grupa. Doći ćemo u situaciju da će, bez obzira da li bilo tačno ono što pišete i da li ste imali namjeru da nekoga uvrijedite, ti mehanizmi moći iskoristiti protiv onih koji odgovorno rade svoj posao“, rekla je Korajlićeva.
Istovremeno, javnost je takođe, kroz novinarske događaje, intenzivno izvještavanje, rasprave, okrugle stolove, proteste i na druge načine, do detalja postala upoznata sa odredbama zakona i namjerama vlasti da ograniče slobodu govora i zaustave istraživačko novinarstvo.
Pokrenut je i sajt Slobodno.org koji iz dana u dan prati sve događaje, medijska izvještavanja i aktivnosti civilnog društva u vezi namjere vlasti da kriminalizuju klevetu. Sajt je osmišljen tako da promoviše ljudska prava i slobode, ne samo medijska, te će u njegovom fokusu biti i druge ugrožene kategorije građana.
Na dan početka sjednice i rasprave o skandaloznom prijedlogu zakona 18. jula, organizovana je protestna šetnja od skulpture megafona na Trgu Krajine do Narodne skupštine Republike Srpske u Banjaluci na kojoj se okupilo više stotina novinara, aktivista i građana.
Nakon žestoke rasprave, zakon je usvojen u 20. jula, a od prisutna 63 poslanika, za ove izmjene i dopune zakona glasalo je njih 47, dok je samo 16 bilo protiv. Nije bilo suzdržanih, a na glasanje nije došlo njih čak 17 narodnih poslanika.
Novinarska zajednica i predstavnici civilnog društva najavili su da neće odustati od borbe i preduzeće sva pravna sredstva da dokaže da ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom RS. Poručili su da nikada do sada nije bilo većeg udara na novinarske slobode niti većeg miješanja vlasti u rad medija.
CAPITAL: Andrijana Pisarević
Ovaj sadržaj je kreiran uz podršku Transitions programa Vlade Republike Češke.
