BANJALUKA – Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS nije ništa bolji od nacrta, a predlagač je svjesno išao sa drakonskim kaznama za koje je unaprijed znao da ih neće moći realizovati, samo da bi na kraju izdejstvovao mogućnosti krivičnog progona.
Sekretar Sindikata uprave RS Milorad Mitrović smatra da se ovdje više ne radi u pitanju opravdanosti i osnovanosti kriminalizacije klevete, kažnjavanja ili nekažnjavanja zbog učinjenog djela, nego odnosa prema društvenim vrijednostima.
„Svjedoci smo da, kada izvjesni nosioci političke moći proklamuju neku ideju, ona se mora bespogovorno izvršavati bez obzira na argumentovanost i razumnost suprotnih stavova. Upravo ovakav uticaj političke volje na kreiranje pravnog okvira pokazuje da smo nekritičko društvo u kome sve prolazi i u kome je sve moguće“, smatra Mitrović.
Pod plaštom društvene opravdanosti kriminalizacije klevete, kaže Mitrović, krije se siledžijski odnos prema pravima i slobodama građana i medija.
„Na javnim raspravama smo argumentovano obrazložili zašto je kriminalizacija klevete korak unazad u ostvarivanju prava na slobodu izražavanja te smo ukazali na manjkavosti ovog zakonskog rješenja. Iako je u prijedlogu zakona izostavljeno krivično djelo uvrede, ostalo je krivično djelo iznošenje ličnih i porodičnih prilika koje mogu škoditi nečijoj časti ili ugledu. Prema takvom rješenju posljedica ne mora ni nastati, ne mora doći do povrede nečije časti ili ugleda, ali se neko može za to krivično goniti bez obzira na istinitost tih činjenica“, kaže Mitrović za portal CAPITAL.
Definicija krivičnog djela klevete u prijedlogu je identična onoj iz nacrta, kaže, što znači da ovaj prijedlog nije ništa kvalitetniji od nacrta i da obrađivač nije uvažio primjedbe, prijedloge ni sugestije sa javnih rasprava, niti je dodatno obrazložio takav stav.
„Iz načina donošenja nacrta zakona i sprovođenja javnih rasprava vidimo da je ovo neka vrsta pregovora sa građanima i predstavnicima medija. Akcenat kriminalizacije klevete nikada nije ni bio na visini kazne nego na mogućnosti krivičnog progona“, smatra Mitrović.
Kaže da je svakom građaninu koji razumije suštinu ljudskih prava i sloboda jasno je da je osnovni cilj ovog zakona suzbijanje kritičke misli i pokušaj progona neistomišljenika, pa makar i sa blažim sankcijama.
„Zakon može da bude oruđe kojim se grade i uređuju određeni društveni odnosi ili oružje kojim se vrši progon i represija, a dobro nam je poznato da prava društvena opasnost nikada nije u oruđu ili oružju nego u onome kome smo provjerili da njime upravlja“, kaže Mitrović.
Na jučerašnjem kolegijumu Narodne skupštine RS raspravljalo se o kleveti i razlikama između nacrta i prijedloga. Predsjednik NSRS Nenad Stevandić fokusirao se na visinu kazni tvrdeći da se to ni ne može smatrati krivičnim djelom sa tako niskim iznosima kazni. Inače, kazne u prijedlogu su od 1.000 do 3.000 maraka, dok su u nacrtu one išle i do 120.000 maraka.
„Lično znam da je uvažena većina primjedbi o visini kazni i da su kazne sada u nivou da se može reći da nema kriminalizacije klevete“, pogrešno zaključuje Stevandić.
Sjednica NSRS zakazana je za utorak 18. jula, a ovom prijedlogu poslanici će se izjašnjavati u četvrtak.
Novinarska zajednica, predstavnici civilnog društva, međunarodne organizacije, kao i institucije EU mjesecima apeluju i upozoravaju vlasti da ne ulaze u opasnu avanturu kriminalizacije klevete, koju je još u oktobru prošle godine najavio predsjednik RS Milorad Dodik, po čijem nalogu se sve dalje i dešavalo.
CAPITAL: A. P.
