Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Hoće li banke morati otvoriti račune firmama sa „crne liste“?

    23. Juna 2025. — 15:37

    U Banjaluci na čekanju 400 zahtjeva za građevinske dozvole

    23. Juna 2025. — 14:53

    Stanislav Čađo na čelu Područne privredne komore Banjaluka

    23. Juna 2025. — 14:31

    Porodični biznis ministra Mitrovića raste uz pomoć države

    23. Juna 2025. — 12:25
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Francuska ponovo pokreće nuklearne elektrane

    23. Juna 2025. — 09:02

    Teheran odlučuje o zatvaranju Ormuskog moreuza

    23. Juna 2025. — 08:01

    Kako jedna zgrada godišnje upije 20 tona CO2

    22. Juna 2025. — 14:46

    Prekinuto istraživanje i vađenje nafte na jedinom nalazištu u BiH

    21. Juna 2025. — 10:04

    Prosječna neto plata u Srpskoj 1.549 maraka

    23. Juna 2025. — 13:51

    Uprava podržala preuzimanje „Krajinapetrola“, radnici i INA protiv

    23. Juna 2025. — 11:55

    Investitori u defanzivi, pala cijena zlata

    22. Juna 2025. — 16:47

    Svjetske berze pod pritiskom zbog krize na Bliskom istoku

    22. Juna 2025. — 13:36

    Investitori u defanzivi, pala cijena zlata

    22. Juna 2025. — 16:47

    Centralna banka BiH: Inflacija u drugom kvartalu 3,3 odsto

    21. Juna 2025. — 11:12

    Beogradski div velikom akvizicijom ulazi na sarajevsko tržište

    13. Juna 2025. — 08:12

    „Aktiva invest“ objavio ponudu za preuzimanje „Krajinapetrola“

    11. Juna 2025. — 12:38

    Njemačka želi carine na jeftine pakete iz Kine

    21. Juna 2025. — 16:26

    EU zabranila kineskim kompanijama učešće na tenderima za medicinsku opremu

    21. Juna 2025. — 13:13

    Proizvodi sa nula posto marže nevidljivi u marketima: Šulićeva kampanja više marketing nego pomoć građanima

    20. Juna 2025. — 14:04

    Potrošačka korpa dostigla 3.178 KM

    15. Juna 2025. — 11:30

    Basnoslovne cijene smanjile broj turista u Hrvatskoj

    23. Juna 2025. — 16:35

    Grčka uvodi novi namet za goste od 1. jula

    21. Juna 2025. — 15:20

    Koliko zarade sezonci u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Grčkoj

    18. Juna 2025. — 09:31

    Hrvatska gubi turiste zbog previsokih cijena

    17. Juna 2025. — 15:38

    Francuska ponovo pokreće nuklearne elektrane

    23. Juna 2025. — 09:02

    Teheran odlučuje o zatvaranju Ormuskog moreuza

    23. Juna 2025. — 08:01

    Kako jedna zgrada godišnje upije 20 tona CO2

    22. Juna 2025. — 14:46

    Izvoz iz BiH procentualno raste više od uvoza

    21. Juna 2025. — 14:19
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    SAD: Svakog dana 1000 novih milionera

    19. Juna 2025. — 09:50

    Italija zabranjuje mobilne telefone srednjoškolcima

    17. Juna 2025. — 09:59

    Gradi se najveće plutajuće naselje u Evropi

    16. Juna 2025. — 08:02

    Organsko povrće na vodi i bez grama hemije

    14. Juna 2025. — 12:50

    Francuska ponovo pokreće nuklearne elektrane

    23. Juna 2025. — 09:02

    Teheran odlučuje o zatvaranju Ormuskog moreuza

    23. Juna 2025. — 08:01

    One su same stvorile svoje bogatstvo: Ovo su najbogatije žene svijeta

    22. Juna 2025. — 15:38

    Kako jedna zgrada godišnje upije 20 tona CO2

    22. Juna 2025. — 14:46
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Medijima dati okvir za rad, a ne disciplinovati ih kroz zakone

Medijima dati okvir za rad, a ne disciplinovati ih kroz zakone

Darko MomićDarko Momić17. Juna 2023. — 12:40Nema komentara5 minuta čitanja

BANJA LUKA – Vraćanje kriminalizacije klevete bez sistemskog rješavanja pitanja koja se odnose na medije moglo bi u određenim okolnostima dovesti do disciplinovanja medija, kaže Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka i član Udruženja novinara RS u vrijeme kada se dekriminalizovala kleveta.

On kaže da je tada težnja Udruženja i dijela međunarodnih organizacija bila da se dekriminalizacijom olakša tranzicija ka pluralističkom i liberalnom društvu.

“Uspostavljen je novi pravni i, što je još važnije, vrijednosni okvir. Svaka autoritizacija medija mogla je značiti ograničenje medijskih sloboda i toga su svi nekako bili svjesni”, kaže Šolaja u intervju za “Nezavisne novine”.

NN: Kakva je bila atmosfera tada kada ste donosili odluke o dekriminalizaciji klevete?

ŠOLAJA: To je bilo nekoliko godina nakon završetka ovog unutrašnjeg rata u BiH. U to vrijeme su se na medije odnosili stari propisi iz socijalističke Jugoslavije koji nisu odražavali medijsku situaciju poslije Dejtona, kada se dosta investiralo u pluralnost medija.

Da tako kažem, svi smo se tada ‘učili’ toj konkurenciji u medijima. Tu novu situaciju opterećivali su stari propisi, jer se mogao primijeniti “verbalni delikt”, u zavisnosti kako je ko to percipirao.

NN: To je ono što se u narodu smatralo kao uvreda Tita, Partije i Armije?

ŠOLAJA: Jeste, to se tada tumačilo kao nešto zbog čega se moglo ići u zatvor. I išlo se. To je bio ideološki pristup koji se mogao primijeniti i u drugačijoj ideologiji, recimo, nacionalnoj. Sve zavisi od tumačenja. Otvaranjem medija, ne samo po žanru, nego i po drugim osnovama, taj stari okvir više nije bio primjenjiv.

Druga dimenzija je da smo mi tada preuzimali medijske standarde koji su bili svjetska dostignuća. Time ne mislim na ono što su uspostavljali OHR i drugi međunarodni predstavnici. Mi smo težili procesima koji su karakterisali liberalizaciju. Dekriminalizacijom klevete stvorili smo osnovu za slobodnije i otvorenije društvo.

NN: Kako je to bilo prihvaćeno kada je uvedeno?

ŠOLAJA: Ta dekriminalizacija je, kako da kažem, nekako prošla tiho, bez galame i otpora. Smatralo se dijelom tranzicije ka liberalizaciji i prihvaćeno je kao nešto normalno. Uspostavljen je novi pravni i, što je još važnije, vrijednosni okvir.

Svaka autoritizacija medija mogla je značiti ograničenje medijskih sloboda i toga su svi nekako bili svjesni. U ovoj sada situaciji, čini mi se da smo puno toga pomiješali. Imamo s jedne strane potrebu zakonskog regulisanja, a sa druge strane čitav sistem nije postavljen kako treba.

Pored ove oblasti regulisanja klevete i uvrede, mi nemamo riješena socijalna prava novinara. Krajnje pojednostavljeno, to znači njihova sindikalna pozicija u društvu.

NN: Prije nego što se posvetimo tome, samo još jedno pitanje o ovom periodu prije. Koja je Vaša uloga bila u tom procesu?

ŠOLAJA: Mi smo u Udruženju novinara RS podržavali sve te procese koji su bili podržani od međunarodnih organizacija poput IREX medija, to je jedna američka, ali globalna organizacija u kojoj je tada radio i Obrad Kesić, među ostalima.

Mi kao Udruženje imali smo snažnu međunarodnu podršku i stajali smo iza svih tih procesa da se proširi prostor medijskih sloboda kao potreba društva, jer nema višestranačkih izbora bez regulisanja medija na način da to ne bude restriktivno i zloupotrijebljeno.

Tu se zaista mora naći mjera. Zato sam i rekao, tu ima nekoliko elemenata. Jedan je potreba da se reguliše položaj novinara, a drugo, ovdje niko više ne vodi računa o nečemu što se zove profesionalna etika. Ja uvijek kažem, zakonsko sindikalno rješenje je odbrana novinara od društva, a etika je odbrana društva od zloupotreba od strane novinara.

Malo mi se čini da se u ovoj diskusiji aksiomatski prišlo tome da su novinari po definiciji dobri i pošteni. Ima i tu problema. Čak su neke novinarske zloupotrebe i uticale na donošenje ovakvih rješenja.

NN: Slažem se s vama, to je “paket” u kojem su i prava novinara i odgovornost novinara. Ali zašto se onda krenulo ovako parcijalno i to s jednim vrlo restriktivnim zakonom?

ŠOLAJA: Zato što nemamo strategiju društva u oblasti medija. To su strateška pitanja, to se ne može riješiti dnevnim pristupom. Mi prvo moramo znati šta hoćemo od medija. Da li hoćemo da ih disciplinujemo ili želimo da im omogućimo da stvarno ostvaruju svoju funkciju.

NN: Šta je ovdje tendencija? Disciplinovanje ili ohrabrivanje?

ŠOLAJA: Vjerovatno tu postoje neke namjere da se stvori mogućnost da bi se možda moglo u određenim okolnostima disciplinovati. Ali ovdje je bitno pitanje sredine. Šta ako to neko zloupotrijebi? Vi imate i zloupotrebe od strane medija. I ne samo to, danas se svako ko ima kompjuter može zvati medijem.

Moj prijedlog je prvo da se definiše ko je novinar. Mi smo u Statutu Udruženja imali odredbu da mora najmanje da bude u profesionalnom statusu kao novinar ili tri godine u frilenserskom statusu. Da vidimo da li ta osoba govori kroz medije. Onda bi trebalo da se ubrzaju i sudski procesi umjesto da se ide na kriminalizaciju.

Ja sam jednom povukao tužbu jer će to na red doći nekad za pet godina i da se za to vrijeme povlačim po sudovima kada sve postane apsurdno. Onda, danas imate neke sajtove bez impresuma. Svako danas misli da je medij.

Sve se to mora regulisati. Mi, kada smo išli u dekriminalizaciju klevete, išli smo da oslobodimo medije, ali ne da ih oslobodimo odgovornosti. Ja zagovaram pristup da se poveća odgovornost novinara i medija, ali ne kroz kriminalizaciju.

NN: Ako bude usvojen ovakav zakon, hoće li se obični građanin naći u problemu?

ŠOLAJA: Definitivno bi mogao i to jeste problem, jer bi tad mogla nastati šuma slučajeva u kojima će zavisiti kako ko tumači šta je kleveta i uvreda. Čak i ako se odbaci, to neko tužilaštvo mora preuzeti, pročitati.

Moramo uspostaviti vrijednosti sistem i mislim da bi medije i obične građane trebalo odvojiti. Neka svako participira slobodno u javnoj debati, ali što se tiče profesije, ona je vrlo važna za društvo, jer ako novinari dobro rade svoj posao, onda i svaki pojedinac dobije svoj izraz.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
kleveta milos solaja
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakNova pravila za prodaju mobilnih telefona i tableta u EU
Sljedeći članak Turska povećala taksu za prolaz kroz Bosfor i Dardanele

Povezani članci

Capital teme 39 minuta čitanja

Nobelovac Joseph Stiglitz za CAPITAL: Rusija bi mogla da zaradi od sankcija

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Hoće li banke morati otvoriti račune firmama sa „crne liste“?

23. Juna 2025. — 15:3703 minute čitanja

Inicijativa kompanije “Invictus Technology Group” naći će se pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS.

U Banjaluci na čekanju 400 zahtjeva za građevinske dozvole

23. Juna 2025. — 14:53

Stanislav Čađo na čelu Područne privredne komore Banjaluka

23. Juna 2025. — 14:31

Porodični biznis ministra Mitrovića raste uz pomoć države

23. Juna 2025. — 12:25

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti