Centralna banka krije imena zaposlenih u Glavnoj banci Srpske

BANJALUKA, SARAJEVO – Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) krije imena i pozicije zaposlenih u Glavnoj banci Srpske tvrdeći da bi njihovo objelodanjivanje moglo izazvati štetu po monetarnu politiku Bosne i Hercegovine.

Naime, nakon što je novinar portala CAPITAL od Centralne banke zatražio imena četrdesetak zaposlenih u Glavnoj banci Srpske, kao i pozicije na kojima su zaposleni u CBBIH su istakli da podaci koje zahtijevamo predstavljaju lične podatke njihovilh službenika, a koji se štite Zakonom o zaštiti ličnih podatka.

“Ne postoji pravni osnov po kojem mi kao poslodavac možemo otkrivati lične podatke službenika i njihove precizne pozicije i radna mjesta na koja su raspoređeni. Osim toga, identitet pojedinih službenika koji rade na posebno osjetljivim radnim mjestima može predstavljati i sigurnosni rizik po instituciju”, istakli su u CBBiH.

Agencija: Banka mora dokazati izuzetak od zakona

Nakon ovakvog odgovora novinar portala CAPITAL se obraća Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH sa pitanjem da li se ime i prezime i precizna pozicija zaposlenog mogu smatrati ličnim podatkom u kojoj su nam rekli da je obaveza institucija koje se finansiraju iz budžeta da svoj rad učine dostupnim javnosti.

U Agenciji su naglasili da osobe, dok su u statusu zaposlenih u institucijama koje se finansiraju iz budžeta ne mogu uživati pravo na zaštitu privatnosti u pogledu obrade ličnih podataka u onoj mjeri u kojoj im Zakon o zaštiti ličnih podataka omogućava u nekim drugim životnim situacijama.

Prema njihovim riječima, prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka imena, prezimena i funkcije javnih i državnih službenika nije nezakonito objaviti izuzev u slučajevima kada se otkrivanjem informacije osnovano može očekivati izazivanje značajne štete po legitimne ciljeve spoljne politike, interesa odbrane i sigurnosti, kao i zaštite javne sigurnosti, interesa monetarne politike, sprečavanja kriminala i svakog otkrivanja kriminala, te zaštite procesa donošenja odluka od strane javnog tijela, a što je izuzetak utvrđen Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH.

“Institucija kojoj ste se obratili mora dokazati da postoji jedan od zakonski propisanih izuzetaka koji je spriječavaju da vam dostave tražene podatke o zaposlenima. U suprotnom ukoliko se opravdano ne može dokazati izuzetak za objavu informacija, institucija kojoj se obratite za dostavu imena i prezimena, te funkcija zaposlenih službenika ili imenovanih funkcionera, dužna vam je dostaviti navedene informacije”, stoji u odgovoru Agencije koji potpisuje direktor Dragoljub Reljić.

Umjesto odgovora – mišljenje

Novinar portala CAPITAL banci dostavlja ovakav odgovor Agencije nakon čega u ovoj finansijskoj instituciji ističu da prema njihovom mišljenju nije osnovano zahtijevati kompletan spisak s imenima i prezimenima svih službenika i njihovim opisom radnih zadataka, budući da, kako kažu, neki službenici u CBBiH pa tako i u Glavnoj banci Srpske rade na izuzetno osjetljivim i odgovornim poslovima koji mogu ugroziti poslovanje  CBBiH  (poslovi fizičke zaštite i sigurnosti, trezorski poslovi koji podrazumijevaju i rad na organizaciji i transportu novčanih vrijednosti itd.)

“Prikupljanje i javno objavljivanje identiteta odnosno imena i prezimena službenika izloženih navedenim i sličnim poslovima, odnosno njihovo saopštavanje široj javnosti jako je osjetljivo i može ozbiljno sigurnosno ugroziti navedene službenike i njihove porodice, te je naša dužnost da ih  kao instuticija u kojoj su zaposleni, maksimalno zaštitimo. Dakle, ne radi se o našoj volji po slobodnoj procjeni da navedene podatke ne ustupimo, kao ni o običnim administrativnim poslovima, nego poslovima specifičnim za rad isključivo u centralnom bankarstvu i ozbiljnim i odgovornim poslovima koji sa sobom nose visok stepen rizika. Pri tome, podsjećamo vas da Centralna banka, iako je institucija BiH, nije budžetski korisnik i ne finansira se od strane poreskih obveznika, niti na bilo koji način troši budžetska sredstva, nego se finansira isključivo  iz svojih vlastitih sredstava”, naveli su u CBBiH.

Tvrde da bi se navedeni slučaj mogao podvesti pod izuzetak od objave, koji se odnosi na izazivanje štete po interese monetarne politike, do kojih može doći u slučaju ugrožavanja njihovih poslovnih procesa.

“Bez obzira na činjenicu postojanja javnog interesa, smatramo da je zaštita privatnosti i poslovnih procesa CBBH u ovom slučaju prioritet, te da je vaš zahtjev preširoko i neracionalno postavljen. Vjerujemo da Agencija za zaštitu podataka nije imala predočene sve navedene činjenice, niti je razmišljala o navedenim rizicima i mogućnostima ozbiljnog sigurnosnog ugrožavanja kako službenika CBBiH pojedinačno, tako i interesa CBBIH, jer bi sasvim sigurno u protivnom imala drugačiji stav. Vjerujemo da niti jedna institucija BiH ne bi, imajući u vidu navedeno, na sebe preuzela ovakav rizik i odgovornost za ugrožavanje ljudi i poslovnih procesa”, istakli su u CBBiH.

Podsjetili su da su, u određenim sudskim sporovima u kojima je npr. predmet rasprave dijelom bio transport novčanih pošiljki, odlukom Suda, javnost je bila isključena s rasprave upravo prvenstveno iz razloga zaštite identiteta službenika i poslovnih procesa, imajući u vidu da se radi o izuzetno osjetljivim podacima.

Bez obzira na opravdanje iz Centralne banke dobro upućeni sagovornici portala CAPITAL kažu da su u ovoj instituciji bili dužni dostaviti tražene podatke novinaru portala, te da je CBBiH, iako se ne finansira iz budžeta ipak javna institucija.

„Oni su morali ili jasno dokazati da bi objelodanjivanje ovakvih podataka prouzrokovalo štetu po monetarnu politiku ili su ih u suprotnom bili dužni dostaviti“, kazao je sagovornik CAPITALA.

CAPITAL: Bojana Ninković