BANjALUKA – U godini koju je obilježio sukob u Ukrajini, BiH je u tu zemlju plasirala skoro šest puta veću količinu različite robe u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz bio manji.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH lani je u Ukrajinu plasirano 10,89 miliona kilograma raznih proizvoda, među kojima najviše neorganskih hemijskih proizvoda, mašina, vozila, proizvoda od čelika, te farmaceutskih proizvoda, ukupne vrijednosti 16,26 miliona maraka.
Godinu ranije, u Ukrajinu je plasirano 1,9 miliona kilograma robe vrijednosti oko devet miliona maraka.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH za “Glas” pojašnjavaju da je osnovna razlika kada je riječ o izvozu u Ukrajinu to što se u 2021. godini po tarifnom broju 28 izvoz odnosio na anorganske kiseline, soli tih kiselina i umjetni korund.
“U prošloj godini izvoz po toj tarifnoj glavi odnosio se na komercijalni amonijev karbonat, umjetni korund i ostale anorganske kiseline. Osnovna razlika je u izvozu amonijevog karbonata u vrijednosti od devet miliona maraka u prošloj godini, a nismo ga izvozili u 2021“, objasnili su u Spoljnotrgovinskoj komori.
Prema riječima hemičara amonijev karbonat je organsko jedinjenje koje se proizvodi u hemijskoj industriji, podsjeća na kristale šećera, a topi se na 50 stepeni Celzijusa i rastvara na amonijak, ugljen dioksid i vodu, a rastvorljiv je u vodi. Smatra se da je amonijev karbonat bio preteča modernih praškova za pecivo, a osim toga koristi se u poljoprivredi za suzbijanje gljivičnih oboljenja kultura, zbog čega ne čudi plasman u Ukrajinu imajući u vidu da ta zemlja ima velike zasade pšenice.
U veoma malim koncentracijama povećava kiselost hrane i koristi se u prehrambenoj industriji, međutim u ogromnim količinama ta supstanca je veoma toksična, grize za oči i u većim koncentracijama može da izazove smrt.
Kada je riječ o uvozu robe, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH lani je iz Ukrajine stiglo 13,7 miliona kilograma robe, u kojoj su prednjačila uljana sjemena, drvo, masnoće i farmaceutski proizvodi, ukupne vrijednosti 36,04 miliona maraka.
U 2021. godini u BiH je iz Ukrajine stiglo 19,5 miliona kilograma robe ukupne vrijednosti 37,98 miliona maraka.
Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić rekao je da su Srpska i Ukrajina i prije sukoba imale veoma skromnu robnu razmjenu.
“Svega 0,1 odsto od ukupne robne razmjene RS sa inostranstvom je razmjena sa Ukrajinom. Ako samo to posmatramo, RS i ne bi imala nekih značajnih posljedica od rusko-ukrajinskog sukoba, međutim indirektno se sve to odražava jer naš najveći spoljnotrgovinski partner je EU, a oni su najdirektnije pogođeni sukobom po pitanju energetike i drugih oblika saradnje“, rekao je Ćorić.
Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić rekao je za “Glas” da je prema njegovim saznanjima u prošloj godini domaća farmaceutska industrija imala jako tržište u Ukrajini.
“Sukob u Ukrajini je imao indirektan uticaj na cijeli Balkan. Evropski glavni igrači na tržištu su dijelom zbog biznisa, a dijelom zbog politike odlučili da se okrenu najbližim, a pouzdanim partnerima i tu se ukazala šansa za nas. Naše farmaceutske kompanije imale su tamo sigurno tržište u prošloj godini“, rekao je Jašarspahić.
