SARAJEVO, BANJALUKA – Poslovanje advokata u Federaciji BiH već izvjesno vrijeme je u fokusu inspektora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Kako bi što preciznije “razrezali” porez, u kontrolama idu i preko svojih ovlašćenja, narušavajući advokatsku tajnu, jedno od osnovnih načela u ovoj struci, saznaje portal CAPITAL.
Polazna stanica za UIO su sudovi koji inspektorima daju podatke o predmetima gdje su angažovani advokati, a koji će biti predmet kontrole.
Tako je jednom advokatu iz Sarajeva u julu prošle godine na vrata pokucao inspektor UIO sa spiskom od blizu 500 predmeta koje je ovaj vodio u Opštinskom sudu u Sarajevu.
Na svojoj listi imao je datum početka i završetka spora, postupajućeg sudiju, broj i status predmeta. Podatke je dobio od Opštinskog suda u Sarajevu, koji ih je povukao iz sistema za automatsko upravljanje predmetima, poznatijeg kao CMS.
Za predmet koji mu je bio zanimljivi inspektor je izuzeo ugovore o zastupanju, prvu stanicu presude i posljednje stranice zapisnika sa ročišta.
Tražio je račun za izvršenu uslugu ali se advokat branio tezom da sa klijentom ima potpisan ugovor o zastupanju sa odloženim plaćanjem.
“Traženu dokumentaciju sam dala s tim što sam zatamnila podatke koji predstavljaju advokatsku tajnu. Međutim nisam mogla sakriti podatak da je klijent vodio spor, protiv koga je vodio spor, u kojoj je fazi taj spor, vrijednost spora i podatke o imovnom statusu klijenta do koji se da doći uvidom u ugovor o zastupanju”, naveo je advokat u svom odgovoru Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH.
Klijent kolateralna šteta
Inače, Agencija je reagovala po prijavi klijenta, koji je u ovom slučaju bio kolateralna šteta između advokata i UIO.
On je smatrao da su njegovi lični podaci nezakonito obrađivani.
U svom prigovoru na rad UIO on navodi da mu je pored prava na zaštitu ličnih podataka, narušeno i pravo na pravično suđenje.
“Ako klijent nije siguran da će se informacije koje je dao advokatu štititi i obrađivati na zakonit način, isti će izbjegavati da ih da advokatu što za posljedicu ima višestruke štete, koje je prouzrokovala javna vlast”, naveo je on.
UIO BiH se branio tezom da prema Zakonu o postupku indirektnog oporezivanja ima pravo da cijeni bilo koju činjenicu, radnju ili djelatnost koju vrši poreski obveznik, te da po osnovu Pravilnika o kontroli imaju pravo izuzeti dokumentaciju od značaja za kontrolu.
“Da je advokat izdao poresku fakturu i evidentirao istu u knjigovodstvo, onda ne bi bila u obavezi da daje bilo koje druge podatke koji su od značaja za utvrđivanje poreske obaveze već samo da prezentuje ispostavljenu izlaznu fakturu”, kazali su oni.
Branili su i sud koji im je dao ulazne podatke preko CMS-a.
Naime, Zakon o upravi za indirektno oporezivanje je propisao da pravosudni organi mogu pružiti bilo koju raspoloživu informaciju koja se odnosi na indirektne poreze izuzev ako se radi o specifičnom predmetu koji pravosudni organ odredi.
Tu su našli završene predmete za koje, kako tvrde, nije bilo izlaznih faktura.
“Uprava nije obrađivala lične podatke pomenutog lica, niti ih je učinila dostupnim trećoj strani. Svrha predmetnih radnji isključivo je bila kontrola poštovanja obaveza po osnovu indirektnih poreza i vršenja ispravki stanja”, zaključili su u UIO BIH.
Međutim, u Agenciji za zaštitu ličnih podataka bili su drugačijeg mišljenja.
U svom obrazloženju su naveli da advokat nije smio dati podatke UIO bez pisane saglasnosti svog klijenta.
Naime, Zakonom o advokaturi i Kodeksom advokatske etike nije propisano da dokumenti iz advokatskih spisa mogu biti korišćeni u postupku poreske kontrole nad advokatima, pa ni u postupku kontrole indirektnih poreza.
“Naprotiv, dokumenti iz advokatskih spisa predstavljaju advokatsku tajnu koju advokat može otkriti samo u određenim slučajevima, kada su oni predmet istrage u krivičnom postupku, a po nalogu suda i u pristustvu predstavnika Advokatske komore”, navode oni u svom rješenju.
Prema njihovoj ocjeni, bilo koji akt koji predstavlja advokatsku tajnu ne može biti zamjena za fakturu koju je obavezan izdati poreski obveznik prilikom pružanja usluge.
Smatraju kako je inspektor na kontrolu došao nepripremljen i neupućen.
“Uprava je izuzela dokumentaciju sa ličnim podacima podnosioca prigovora iz advokatskog spisa iako za to nema pravni osnov. Ona se ne bi mogla koristiti ni u jednom postupku jer se radi o dokazima pribavljenim na protivzakonit način”, zaključili su u Agenciji.
Inače, UIO BIH je dobio nalog da uništi izuzete dokumente, što je, kako nam je potvrđeno iz ove institucije, i učinjeno.
Advokatska komora Federacije je obavijestila Visoki sudski i tužilački savjet BiH o ovom slučaju, koji je zatim skrenuo pažnju sudovima da vode računa kome i pod kojim uslovima daju podatke iz CMS-a.
“Nadamo se da će uprava poštovati odluku Agencije i da se slične stvari više neće ponavljati”, kazao je kratko za naš portal predsjednik komore Bekir Gavrankapetanović.
CAPITAL: Dejan Tovilović
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Fiskalizacija advokatske djelatnosti – rješenje za sve probleme!