BERLIN – Bundestag je njemačkoj vladi u petak dao zeleno svjetlo da se izvan budžeta zaduži 200 milijardi evra i oformi poseban fond za suzbijanje cijene energije i rasterećenje građana i privrede. Opozicija je žestoko kritikovala zakon, opisujući fond kao “mačku u vreći.”
Poslanici vladajuće koalicije su pretodno morali da suspenduju “kočnicu duga,” odnosno ograničenja javnog zaduživanja ugrađenu u ustav.
Tih 200 milijardi trebalo bi da bude dovoljno za finansiranje mjera do 2024. To uključuje ograničavanje cijene gasa na deo privatne i industrijske proizvodnje, pokrivanje decembarskog računa za gas domaćinstava i subvencionisanje računa za struju.
Prema prijedlogu ekspertske komisije, domaćinstva od marta od marta treba da dobiju gas po organičenoj cijeni za do 80 odsto sopstvenog prosjeka potrošnje. Sve preko toga, plaćaće tržišno.
Slična mjera od januara treba da počne da važi za velike industrijske potrošače, ali sve to tek treba da potvrdi.
Upravo na odsustvo jasnog plana za trošenje novca iz fonda opozicija je osula paljbu, ocjenivši da se Njemačka zadužuje, a da još ne zna tačno za šta.
Matijas Midelberg iz demohrišćanskog bloka CDU/CSU je rekao da se obično prvo smisli šta treba kupiti i pošto, a tek potom se trči u banku po novac. Vlada očigledno postupa obrnuto, rekao je.
Novac iz fonda biće namjenjen i ograničavanju cijene struje. Pritom, ideja iz prijedloga mjera je da se subvencije za struju finansiraju iz ekstraprofita proizvođača, a iz fonda samo “vremenski ograničeno” u slučaju manjka.
Vlada još radi i na mehanizmu za rasterećenje potrošača struje, po principu sličnom onom za gas: Povoljnija, dotirana cijena za potrošnju do određene kvote, potom tržišna.
U oba slučaja, vlada želi da rastereti potrošače, ali ne i da ih ohrabri da troše više energije.
Dio fonda planiran je za podršku preduzećima u teškoćama zbog rata u Ukrajini – to uključuje uvoznike gasa koji su upali u cjenovni procjep kada je Rusija obustavila isporuku i primorala ih da obaveze pokriju mnogo skupljim gasom sa otvorenog tržišta.
Iako je ministar finansija Kristijan Lindner rekao da druge mjere rasterećenja neće biti finansirane iz posebnog fonda, po svemu sudeći da ne dozvoli neke dodatne zahtjeve iz drugih ministarstava.
Ostalo je sporno i hoće li neku vrstu podrške dobiti i građani koji za grijejanje koriste naftu, pelet i drugo gorivo.
DPA