LONDON – Prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije svijetu bi do 2050. godine mogao uštedjeti čak 12 milijardi dolara, podaci su studije provedene na Sveučilištu Oxford.
U izvještaju, koje prenosi BBC, ističe se kako je pogrešno i pesimistično razmišljanje po kojemu je brzi prelazak na čišće izvore energije skup. Zna se da su cijene plina skočile zbog sve veće zabrinutosti u pogledu globalne snabdjevenosti energijom.
Istraživači smatraju da prelazak na obnovljive izvore energije sada ima ekonomskog smisla zbog pada njihovih troškova.
“Čak i ako spadate u grupu onih koji negiraju klimatske promjene, trebali biste se složiti s onim što zagovaramo. Punom parom naprijed jer zelena energija štedi novac”, rekao je BBC-ju profesor Doyne Farmer s istraživačkog odjela Sveučilišta u Oxfordu, Oxford Martin School.
Rezultati izvještaja britanskih naučnika temelje se na proučavanju istorijskih podataka o cijenama obnovljivih izvora energije i fosilnih goriva i načina na koji će se oni vjerovatno promijeniti u budućnosti.
Podaci o fosilnim gorivima sežu više od stotinu godina unatrag, počevši od 2020. i ukazuju na to da se nakon uračunavanja podataka o inflaciji i volatilnosti tržišta cijena nije puno promijenila.
Obnovljivi izvori energije postoje tek nekoliko decenija, pa je nešto manje podataka o njima. No, kontinuirana poboljšanja tehnologije znače da su troškovi solarne energije i energije vjetra brzo pali po stopi koja iznosi gotovo 10 posto godišnje.
Očekivanja naučnika po kojima će cijena obnovljivih izvora energije nastaviti padati temelji se na takozvanom “probabilističkom” uzorkovanju kod kojega se koriste podaci o tomu na koji su način velika ulaganja i ekonomije razmjera (ekonomija veličine opadanja jediničnih troškova ili prosječnih ukupnih troškova s porastom obujma proizvodnje) uticale na to da druge slične tehnologije postanu jeftinije.
“Naše najnovije istraživanje pokazuje da će povećanje ključnih zelenih tehnologija nastaviti snižavati njihove troškove, a što se brže sve bude odvijalo, više ćemo uštedjeti”, kaže dr. Rupert Way, glavni autor izvještaja sa Smith School of Enterprise and Environment.
Vjetar i solarna energija već sada su najjeftinija opcija za nove energetske projekte, ali i dalje su prisutna pitanja o tome kako na najbolji način pohraniti energiju i uravnotežiti mrežu kada promjene vremenskih usloba rezultuju padom proizvodnje obnovljivih izvora.
Godine 2019. Philip Hammond, tadašnji ministar finansija, pisao je premijeru da će cijena postizanja neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. u Ujedinjenom Kraljevstvu iznositi više od milijardu funti. Po ovome izvještaju vjerovatni su troškovi precijenjeni i odvratili su vlasti od ulaganja.
Britanski stručnjaci kažu i da su predviđanja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) po kojima će troškovi održavanja rasta globalne temperature ispod dva Celzijeva stepena odgovarati gubitku BDP-a do 2050, bila previše pesimistična. Prelaz na obnovljive izvore energije vjerovatno će se pokazati kao “neto ekonomski benefit”.
Istraživanje je objavljeno u časopisu “Joule” i rezultat je saradnje između Instituta za novo ekonomsko razmišljanje pri Oxford Martin School, Programa Oxford Martin o postugljičnoj tranziciji, Smith School of Enterprise & Environment koja djeluje pri Sveučilištu Oxford i SoDa Labs Sveučilišta Monash. Agencije