BANJA LUKA – Pitanje ulaska BiH u NATO više od dvije i po decenije predstavlja temu na kojoj političari podgrijavaju strasti i ubiru političke poene. Pri tome ni zagovornici NATO puta, ni protivnici pristupanja ovom vojnom savezu ne navode konkretne argumente za ili protiv, a najmanje govore o ekonomskim aspektima, pogodnostima ili nedostacima koje sa sobom nose NATO integracije.
Predsjednik organizacije Euroatlantska inicijativa iz Sarajeva Damir Duran u svojoj knjizi „NATO integracija: značaj za BiH“ uz ozbiljnu analizu navodi da su ekonomski efekti koje BiH može očekivati brojni, počevši od stvaranja sigurnijeg poslovnog okruženja koje privlači strane i domaće investicije, preko povezivanja sa najbogatijim svjetskim tržištima EU i SAD, do velikih šansi za namjensku industriju, turizam i uopšte za izvoz. Duran u svojoj knjizi ističe da osim intenziviranja međusobne trgovine članica NATO-a, zemlje članice stiču mogućnost poslovanja i sa samim NATO-om kao organizacijom koja ima službenu listu dobavljača na kojoj se nalaze jedino kompanije iz zemalja članica.
„Ulaskom u punopravno članstvo NATO saveza, kompanije iz BiH moći će učestvovati na tenderima za nabavku roba i usluga za potrebe NATO-a, koje se na godišnjem nivou mjere u milijardama evra. Agencija za komunikacije i informacije (NCIA) jedna je od dvije glavne adrese za firme iz BiH koje žele poslovati sa NATO-om. Ta agencija je odgovorna za sve projekte informacionih komunikacijskih tehnologija (IKT) koje preduzima NATO ugovorima za proizvode i usluge vrijedne oko 600 miliona evra godišnje. Druga adresa je Agencija za podršku i nabavku (NSPA) u Luksemburgu koja se bavi projektima logistike i lancem snadbijevanja NATO-a u iznosu od ogromnih 2,5 milijardi evra godišnje“, navodi Duran.
Pored te dvije agencije, dodaje on, postoji i NATO Program za investicije u sigurnost (NSIP) koji se bavi projektima kapitalnih investicija u iznosu od oko 700 miliona evra godišnje.
Prema analizi objavljenoj u Duranovoj knjizi, ogroman priliv stranih investicija, usvajanje novih tehnologija i znanja, poboljšanje konkurentnost i smanjenje nezaposlenosti, a time i zaustavljanje emigracija svog stanovništva predstavljaju izuzetno značajne benefite koje su ostvarile sve nove članice NATO-a. On kao primjer navodi Češku Republiku koja je prije pristupanja NATO-u 1999. godine imala BDP od 66 milijardi dolara.
„Nakon 18 godina članstva u NATO-u, BDP Češke se utrostručio i iznosi 215 milijardi dolara“, naveo je Duran.
Emigracije mladih
U knjizi „NATO integracija: značaj za BiH“ koja je objavljena 2017. godine, autor Damir Duran je iznio ocjenu koja poslije pet godina izgleda potpuno proročki i najbolje ide u prilog njegovoj tvrdnji o značaju NATO integracija.
„Izolacija, zaostalost i masovna emigracija mladih, sposobnih i obrazovanih ljudi će vjerovatno biti glavne karakteristike BiH u godinama koje slijede, ukoliko izostanu potezi koji će voditi BiH ka članstvu u NATO savezu“, proročki je napisao Duran prije pet godina.
Manji rizik privlači investicije
Penzionisani pukovnik i bivši šef Odsjeka za saradnju sa NATO-om u Ministarstvu odbrane BiH Mihajlo Vujović koji je bio i vojni savjetnik u Misiji BiH pri UN-u i OSCE-u kaže da je sagledavajući iskustvo kod zemalja koje su se kroz tranziciju i evroatlanske integracije pridružile NATO alijansi izvjesno da su doživjele i značajan ekonomski rast, privlačenje stranih investicija i povećanje životnog standarda svojih građana.
„Kada govorimo o investicijama, ekonomiji, povećanju životnog standarda, evroatlanske integracije sa sobom su donijele izgradnju velikih infrastrukturnih projekata (auto putevi, plinovodi, naftovodi, komunikacijski vodovi i sl.), međusobno uvezivanje zemalja regiona i čitavog evropskog kontinenta, ukidanje barijera u međusobnoj trgovini, ohrabrivanje investicija u digitalnoj oblasti i novih generacija preduzeća i preduzimača, oslobađanje ljudskih potencijala i vraćanje povjerenja u život onih građana koji su u svojim zemljama bili izgubili nadu da mogu da urade išta korisno“, kaže za CAPITAL Vujović koji je na ovoj temi odbranio magistarski rad.
Prema njegovim riječima, zagovornici pristupanja BiH u NATO alijansu vjeruju da bi se smanjili politički rizici poslovnih aktivnosti, što bi opet osnažilo izvjesnost mirnog razvoja putem sigurnosti i stabilnosti.
„U psihološkom smislu, lokalni akteri u širem poslovnom okruženju koje je sigurno, stabilno i predvidivo lakše donose odluke o preuzimanju poslovnih rizika. To dalje dovodi do poboljšanja investicione klime, rasta zaposlenosti, povećanja konkurentske sposobnosti, rasta izvoza i rasta životnog standarda građana. Eliminacija nesigurnosti i smanjenje političkih rizika imaju direktan uticaj na smanjenje rizika na finansijskom tržištu, a to je kod potencijalnih stranih ulagača garantovano ako je zemlja članica NATO“, objašnjava Vujović.
On ističe da bi se članstvom u NATO-u otvorile veće mogućnosti u namjenskoj industriji BiH da konkuriše na tendere i programe NATO-a za isporuke oružja, materijala i vojne opreme, dodajući da je taj pristup ograničen samo na države članice NATO-a.
„Zamislite situaciju da BiH dobije da pravi i isporučuje samo neku sitnu komponentu, poput recimo dugmadi ili pertli za potrebe NATO-a. Namjerno sam naveo sitnice poput dugmadi i pertli, ali radi se o sitnicama koje bi radile samo i isključivo firme iz BiH za vojske zemalja u kojima živi 900 miliona stanovnika. Da bi se to realizovalo, moralo bi se otvoriti pet fabrika u BiH, a zamislite onda šta bi značilo za BiH da dobije takav ekskluzivitet za neku krupniju i ozbiljniju vrstu robe, a posebno naoružanja“, plastično objašnjava Vujović.
CAPITAL: Darko Momić
Ovo je prvi u nizu tekstova u kojem ćemo pokušati podstaći argumentovanu javnu raspravu o NATO integracijama iz ugla ekonomije, ostavljajući političarima da donesu konačnu odluku da li žele da se ova zemlja kreće u tom smjeru ili ne. U sledećem tekstu pisaćemo o argumentima onih koji sa skepsom gledaju na ekonomske prednosti NATO integracija.
