BANJALUKA – Za troškove liječenja pacijenata u privatnim zdravstvenim ustanovama širom Republike Srpske, Fond zdravstevnog osiguranja (FZO) RS platio je u prethodne dvije godine 50,3 miliona KM, od čega u 2020. oko 21,8 miliona KM, a godinu kasnije 28,5 miliona KM.
Iz FZO RS poručili su da se desetine miliona KM odnose samo na klinike koje imaju ugovore s FZO, ali ne i na apoteke.
“Za usluge koje su osiguranicima pružale privatne ustanove (112 ustanova), a koje imaju ugovor s Fondom, ti troškovi su u 2021. godini iznosili 28,5 miliona KM. U 2020. godini troškovi usluga koje su pružale privatne ustanove (107 ustanova) osiguranicima Fonda iznosili su 21,8 miliona KM. Riječ je o ukupnim troškovima za zdravstvene usluge koje su pružale sve privatne ustanove (izuzev apoteka)”, kazali su iz FZO.
Pacijenti se regularno primaju na uputnicu, kao i u državnoj bolnici, pojašnjavaju iz jedne banjalučke privatne klinike. Dodaju da rade punim kapacitetom, a da je posla najviše bilo tokom pandemije virusa korona.
“Imamo svakodnevno 30-40 pacijenata. Mi smo klinika specijalizovana za gastroenterologiju i opštu abdominalnu hirurgiju, ali je zbog korone povećan broj pacijenata i kod hematologa, ginekologa, a na klinici nemamo samo reumatologa”, objasnili su.
Iako su građani slobodni u izboru mjesta i načina liječenja, ovo je poruka da sve više njih ne vjeruje javnim zdravstvenim ustanovama, smatraju stručnjaci iz ove oblasti.
Podaci da je FZO RS za dvije godine potrošio više od 50 miliona KM na liječenje kod privatnih ljekara jeste djelimično iznenađenje za Sonju Karadžić Jovičević, člana Odbora za zdravstvo Nаrodne skupštine RS, koja ne krije zabrinutost, zbog, kako kaže, činjenice da sve više građana ne vjeruje javnim zdravstvenim ustanovama.
Karadžić Jovičevićeva, koja je po struci specijalista radiologije, naglašava da svi građani po zakonu imaju pravo da biraju gdje će se liječiti, ali da ovdje predstavlja problem što većina njih misli da je usluga liječenja bolja ako je skuplja.
“Tako vam je u kozmetici, u modi, u svemu ostalom, a ta moda je zahvatila i medicinu. Nažalost, stiče se utisak da ljudi nekako više nemaju povjerenja u ljekare u javnim bolnicama i misle da je sve bolje, kvalitetnije i sigurnije kada košta”, smatra Karadžić Jovičevićeva.
Drago Vuković, profesor sociologije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da nije slučajno to što postoji veliki broj privatnih klinika u Srpskoj.
“Ja ne znam gotovo nijednog primarijusa ili uglednijeg ljekara u Bijeljini koji nema svoju privatnu ordinaciju. Na uštrb toga trpe državne medicinske ustanove. Imate primjer da zakazuju pregled kod kardiologa u Bolnici Bijeljina i da čekate dva-tri mjeseca, a to možete da uradite odmah kod tog istog kardiologa, koji ima svoju privatnu ordinaciju, a koji onda to skupo naplaćuje”, pojašnjava Vuković.
Dodaje da moraju biti donesena sistemska rješenja, prije svih u smislu manjeg čekanja na zakazani pregled u javnim zdravstvenim ustavama.
Isto tako, ističe, mora se napraviti red i u privatnoj medicinskoj praksi.
“Tabu je da se nešto više može uraditi u privatnim, nego u državnim klinikama”, kategoričan je Vuković.
Inače, FZO RS već duže od 15 godina ugovara usluge zdravstvene zaštite i s privatnim zdravstvenim ustanovama, a napominju da su na samom početku ugovarane uglavnom one usluge koje se nisu radile u javnom sektoru.
Podsjećaju da je osiguranicima 2016. godine omogućen slobodan izbor zdravstvene ustanove, te da duži niz godina pacijenti imaju pravo na slobodan izbor porodičnog ljekara, bolnice, pedijatra (djeca do šest godina) i ginekologa (žene starije od 15 godina). Nezavisne novine
