Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Otkrivamo imena lica kojima su „Putevi“ poklonili 700.000 KM (SPISAK)

    30. Jula 2025. — 15:02

    IDDEEA na tablice bespotrebno troši 850.000 KM

    30. Jula 2025. — 13:34

    Banjalučka firma gradi solarnu elektranu od 235 miliona KM

    30. Jula 2025. — 12:22

    Poljoprivreda i drvna industrija BiH potencijali za veći izvoz u EU

    29. Jula 2025. — 14:53
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Ekspanzija izgradnje solarnih elektrana u Gradišci

    30. Jula 2025. — 08:16

    Mrežarina u Srpskoj uskoro skuplja za čak 40 odsto?

    29. Jula 2025. — 14:04

    Za pola godine ugovorene koncesije od 337 miliona KM

    26. Jula 2025. — 10:45

    Crna Gora pred novom arbitražom vrijednom 300 miliona dolara

    25. Jula 2025. — 14:24

    Godišnje stiže do šest milijardi doznaka iz inostranstva

    30. Jula 2025. — 10:47

    NLB Banka Banja Luka omogućila Apple Pay za svoje klijente u Bosni i Hercegovini

    29. Jula 2025. — 18:21

    Pad cijene akcija RŽR „Ljubija“

    29. Jula 2025. — 15:50

    Promet na Banjalučkoj berzi samo 245 KM

    28. Jula 2025. — 16:00

    Pad cijene akcija RŽR „Ljubija“

    29. Jula 2025. — 15:50

    Narodna banka Srbije planira povratak svih zlatnih rezervi

    25. Jula 2025. — 10:52

    Srpska najviše izvozila u Hrvatsku

    23. Jula 2025. — 08:09

    Klimatske katastrofe stvaraju “novu tržišnu realnost” za osiguravajuće kuće

    20. Jula 2025. — 13:10

    Na platformi “Temua” postoje nelegalni proizvodi

    29. Jula 2025. — 08:16

    Od septembra radne nedjelje za samostalne trgovce u FBiH

    24. Jula 2025. — 14:50

    Trgovački lanac u Hrvatskoj kažnjen jer je davao popuste

    23. Jula 2025. — 11:27

    Agencije za nadzor nad tržištem BiH: Upitna sigurnost proizvoda s Temu

    23. Jula 2025. — 11:15

    Srpsku za šest mjeseci posjetilo 238.899 turista

    29. Jula 2025. — 09:58

    Građani Srpske najviše ljetuju u Crnoj Gori i Hrvatskoj

    28. Jula 2025. — 09:50

    Već 250.000 posjeta na Panonskim jezerima

    27. Jula 2025. — 15:30

    Stranci za pet mjeseci u Crnoj Gori potrošili 16 miliona manje

    26. Jula 2025. — 12:20

    Manjak radnika prisiljava na kolektivni odmor

    30. Jula 2025. — 09:02

    Ekspanzija izgradnje solarnih elektrana u Gradišci

    30. Jula 2025. — 08:16

    Poljoprivreda i drvna industrija BiH potencijali za veći izvoz u EU

    29. Jula 2025. — 14:53

    Mrežarina u Srpskoj uskoro skuplja za čak 40 odsto?

    29. Jula 2025. — 14:04
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    SAD izdvaja milijardu dolara za Air Force One

    30. Jula 2025. — 13:53

    Američki startap tvrdi da može da pretvori živu u zlato

    28. Jula 2025. — 09:00

    Tesla izgubila milijarde dolara prodajom bitkoina

    25. Jula 2025. — 16:49

    Gdje živi najviše milionera u Srbiji?

    25. Jula 2025. — 08:01

    Evro tone nakon trgovinskog sporazuma s Amerikom

    29. Jula 2025. — 14:40

    Rusija zabranila izvoz goriva do 31. avgusta

    29. Jula 2025. — 12:21

    Njemačka vlada tone u dugove

    29. Jula 2025. — 08:59

    SAD i EU postigle trgovinski sporazum

    28. Jula 2025. — 10:50
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Da li su preduzeća sa Zapadnog Balkana pripremljena za još jednu krizu

Da li su preduzeća sa Zapadnog Balkana pripremljena za još jednu krizu

Andrijana PisarevićAndrijana Pisarević22. Juna 2022. — 13:53Nema komentara5 minuta čitanja
FOTO: EIB

RIM – Rat u Ukrajini i ekonomska kriza dogodili su se u vrijeme kada se Zapadni Balkan oporavljao od šoka izazvanog kovidom-19.

FOTO: EIB

U istraživanju “Otpornost biznisa na Zapadnom Balkanu u vremenima nove krize”, koje je glavni ekonomista EIB Debora Revoltela predstavila na sastanku Strateškog odbora Investicionog okvira za Zapadni Balkan u Rimu, ispituje se kako su preduzeća u regionu prebrodila oštar pad izazvan pandemijom i koliko su pripremljena za suočavanje sa budućim izazovima.

Rezultati su izvedeni iz izvještaja pod nazivom “Poslovna otpornost u pandemiji i šire”, koji su nedavno inicirali i zajednički objavili EIB, EBRD i MMF, a koji obuhvata širi region Istočne Evrope i Centralne Azije.

Preduzeća su do sada prošla kroz pandemiju bolje nego što se u početku strahovalo. Izgubila su 29 odsto prometa i otpustila devet odsto svoje radne snage, pri čemu je pandemija posebno teško pogodila sektor usluga sa direktnim kontaktima sa korisnicima i mala i srednja preduzeća.

Masovni stečaj u samo tri odsto preduzeća

Međutim, ogromna podrška politike pomogla je da se spreče masovni stečaji tako da je samo tri odsto preduzeća u regionu podnijelo zahtjev za stečaj ili trajno prestalo sa radom.

Izvještaj pokazuje da su se preduzeća koja su bila uključena u globalne lance vrijednosti, ona koja su bila inovativnija u prošlosti, ona koja su bila digitalizovanija i ona sa kvalitetnijim upravljanjem bolje prilagodila tokom pandemije.

Proširila su svoje onlajn prisustvo, prešla na rad na daljinu, prilagodila proizvodnju ili efikasnije iskoristila dostupnu podršku politike.

Državni programi su igrali stabilizujuću ulogu, ublažavanjem stresa ranjivih preduzeća, kao što su manja preduzeća, samostalne firme i one koje nemaju mogućnost dozvoljenog prekoračenja po računu.

“Rat u Ukrajini ponovo stavlja na probu otpornost privreda Zapadnog Balkana dok se one oporavljaju od pandemije”, rekla je Debora Revoltela, glavni ekonomista EIB.

Ona je dodala da novi rizici i povećana neizvjesnost vrše pritisak na prekogranične tokove i trgovinu.

“To je relevantno jer naša analiza pokazuje da su otpornost i inovacije preduzeća povezane sa njihovim učešćem u globalnim lancima vrijednosti i trgovini. U fazi potencijalnih trendova deglobalizacije, Zapadni Balkan treba da nadogradi svoju konkurentsku prednost koja se ogleda u čvrstim vezama sa EU i da je dodatno učvrsti, kao odskočnu dasku za brži razvoj”, rekla je ona.

Izvještaj pokazuje da privrede Zapadnog Balkana generalno ulažu više u inovacije nego privrede u širem regionu, iako se taj proces bazira na prilagođavanju postojećih tehnologija koje se uvoze.

Povećavanje konkurentnosti

Otvaranje globalne privrede bilo je ključno za omogućavanje tim zemljama da unaprijede svoje komparativne prednosti i povećaju svoju konkurentnost.

Struktura industrije regiona koji su više integrisani u globalne lance vrijednosti pokazuje jasnu usredsređenost na proizvode sa većom dodatom vrijednošću, dok oni koji su manje integrisani uglavnom trguju industrijskim proizvodima sa nižom ili sirovinama.

Trgovinska integracija sa razvijenim zemljama, naročito sa Evropskom unijom, pristup informacijama i znanju kroz učešće u globalnim lancima vrijednosti, strana licencirana tehnologija i moderne prakse upravljanja, spadaju u najvažnije elemente za podsticanje inovacija na Zapadnom Balkanu.

Finansijski sistemi na Zapadnom Balkanu do sada su se dobro držali. Preduzeća se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na bankarske kredite kao izvore eksternog finansiranja.

Tržišta kapitala su nedovoljno razvijena, a dostupnost preduzetničkog kapitala, privatnog kapitala i lizinga je veoma ograničena.

Udio kreditno sputanih preduzeća na Zapadnom Balkanu znatno je veći kod malih preduzeća, u poređenju sa velikim (16 odsto u odnosu na sedam odsto).

Ta kreditna ograničenja rezultat su nedovoljne transparentnosti na strani MSP, kao i ograničenog kapaciteta posrednika u pogledu procjene rizika.

Stanje nasljeđeno zbog pandemije kovida-19 i uticaj  rata u Ukrajini vjerovatno će dodatno sprečavati stabilan pristup finansijskim sredstvima.

S vremenom će se više kamatne stope pretvoriti u oštrije uslove finansiranja, sa još većom neusklađenošću između tražnje i ponude za kreditima kod MSP.

To bi mogao biti problem jer je pristup finansiranju, uključujući dozvoljeno prekoračenje po računu, bio važan izvor otpornosti preduzeća tokom pandemije.

Region polako prelazi sa zavisnosti od uglja i nafte na energiju iz obnovljivih izvora, jačajući svoju energetsku sigurnost.

Mala i srednja preduzeća na Balkanu nemaju dovoljno podsticaja

Međutim, do 2018. godine region se u velikoj mjeri oslanjao na fosilna goriva pomoću kojih je proizvodio tri četvrtine svoje električne energije.

Nekoliko zemalja i dalje daje velike subvencije da bi potrošačima obezbedile nižu cijenu gasa i drugih fosilnih goriva, na taj način usporavajući motivaciju da se smanje emisije.

Mala i srednja preduzeća (MSP) na Zapadnom Balkanu po pravilu nemaju dovoljno podsticaja za uvođenje ekoloških praksi.

Fizički klimatski rizici već utiču na MSP na Zapadnom Balkanu, tako da je 10 odsto ispitanika u istraživanju preduzeća prijavilo gubitke usled ekstremnih vremenskih pojava tokom tri godine prije intervjua.

Međutim, studija je dokumentovala ograničenu svijest MSP o pitanjima u oblasti životne sredine, jer samo 21 odsto svih MSP investira u energetsku efikasnost, a među preduzećima koja ne uvode nikakve klimatske mjere, 59 odsto smatra da takva investicija nije prioritet.

Preciznije, izvještaj pokazuje da klimatske investicije zavise i od upravljačkih sposobnosti i od pristupa finansiranju. Djelotvorna intervencija riješiće i ograničenja u finansiranju i uska grla u upravljačkoj svijesti i upravljačkim sposobnostima.

Evropska investiciona banka (EIB) je institucija dugoročnog kreditiranja Evropske unije, u vlasništvu država članica EU. Ona dugoročna finansijska sredstva stavlja na raspolaganje za zdrave investicije, da bi doprinijela ostvarivanju ciljeva politike EU. EIB podržava i investicije izvan Evropske unije. Agencije

Debora Rovotela eib kovid 19 mala i srednja preduzeca zapadni balkan
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakNovoj banci priznanje za najbolji poslovni potez
Sljedeći članak Stara škola u Žepču rasadnik ideja i projekata 

Povezani članci

NOVOSTI 01 minuta čitanja

EU pojednostavljuje procedure za kompanije sa Balkana

NOVOSTI 02 minute čitanja

CEFTA sporazumi ključni za uspjeh Akcionog plana Zajedničkog regionalnog tržišta

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Otkrivamo imena lica kojima su „Putevi“ poklonili 700.000 KM (SPISAK)

30. Jula 2025. — 15:0203 minute čitanja

Uprava „Puteva Republike Srpske“ na čelu sa bivšim direktorom Milanom Dakićem prošle godine je šakom i kapom, nekoliko mjeseci pred izbore, podijelila oko 700.000 maraka građanima, raznim udruženjima i organizacijama.

IDDEEA na tablice bespotrebno troši 850.000 KM

30. Jula 2025. — 13:34

Banjalučka firma gradi solarnu elektranu od 235 miliona KM

30. Jula 2025. — 12:22

Poljoprivreda i drvna industrija BiH potencijali za veći izvoz u EU

29. Jula 2025. — 14:53

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti