SARAJEVO – Centralna banka Bosne i Hercegovine značajno je korigovala svoje procjene inflacije za prvo polugodište ove godine. Sa 4,5 odsto, na koliko su prvobitno računali, nova predviđanja govore kako će inflacija biti čak 9,2 odsto, a ekstremna procjena ide i do 12,5 odsto.
Kažu kako je očekivani rast cijena u prvom polugodištu posljedica ekstremnog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, naročito izraženog nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnove iz prvog polugodišta 2021. godine kada je zabilježeno stagniranje potrošačkih cijena.
“Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata”, saopšteno je iz CBBIH.
Dodaju kako su mogući dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa.
“Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu sa trendovima na međunarodnom tržištu”, napominju iz CBBIH.
Kažu i kako sve raspoložive informacije ukazuju na to da će doći do revizije procjene realnog BDP-a za ovu i narednu godinu.
“Prvenstveno, deflatori će značajno ojačati zbog inflatornog šoka, što će, sve ostalo nepromijenjeno, rezultirati nižom od trenutno projicirane stope rasta realnog BDP-a. Najznačajnija nepoznanica u momentu izrade jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija je bila rat u Ukrajini i sankcije koje su nametnute Rusiji. Puni efekat je još uvijek teško procijeniti, jer rat traje nepunih mjesec dana, ali je izvjesno usporavanje ekonomske aktivnosti u našim glavnim trgovinskim partnerima, bar zbog rasta cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, što će se odraziti negativno na vanjsku tražnju za našim robama i uslugama”, saopštili su oni.
CAPITAL: D. Tovilović