LONDON – Deset odsto od ukupnog broja superjathi na svijetu, koji se kreće između 5.000 i 6.000, pripada ruskim oligarsima. Ove luksuzne brodove sada zapljenjuju luke širom Starog kontinenta, zbog situacije u Ukrajini.
Posljednjih nekoliko dana svjedočimo masovnom zamrzavanju ruske imovine u inostranstvu, prije svega u EU, od koje najveću pažnju medija prvlače luksuzne vile, privatni avioni i jahte ruskih oligarha, za koje zapadna štampa prenosi da su se najčešće bogatili zahvaljujući korupciji i bliskim vezama sa ruskim vlastima.
Zamrzavanje je većini poznat i lako objašnjiv postupak, piše CNBC, ali šta posle njega? Šta će se kasnije desiti sa svom tom privatnom imovinom ruskih bogataša?
Jeftino održavanje za skupa plovila
Među najpoznatijim zaplijenjenim jahtama su velika Amore Vero koja se u trenutku zaplene nalazila u jednoj francuskoj luci, zatim Lena i Lady M u Italiji, kao i Dilbar u Njemačkoj.
Njihova sudbina će biti nešto drugačija od sudbine jahti koje su prije rata u Ukrajini zaplenjivane zbog neplaćenih naknada.
Ti prethodni nesporazumi su jednostavno rješavani tako što je posada ostajala na brodu i održavala ga dok vlasnik ne izmiri dugovanja, posle čega su superjahte mogle da otplove ka drugim destinacijama.
Međutim, posle uvođenja sankcija Rusiji, situacija se znatno promjenila. Ponajviše zbog ograničenja inostranih plaćanja, zbog kojih vlasnici jahti ne mogu da isplaćuju zarade svojoj posadi.
Zbog navedenog ograničenja sada nije rijedak slučaj da čitave posade napuštaju plovila.
A bez održavanja koje košta između 10 i 15 odsto od cijene brodova, oni veoma brzo propadaju. Kako piše Kvarc, gumene komponente na motorima se raspadaju, kao i plastika kojoj ne prija konstantna izloženost sunčevoj svjetlosti.
Ukoliko se brod nalazi u vodi prijeti mu i korozija trupa. Sve ovo može dovesti do velikih i skupih posljedica, pa čak i potonuća, mada je mala šansa da će luke to dozvoliti jer bi tako olupine zagadile njihove vode.
Stručnjaci kažu da je najvjerovatniji scenario da će ih luke minimalno održavati kako bi spriječile njihovo potonuće ali ne i propadanje, koje će im sniziti neku buduću cijenu.
Ne zna se koliko će ovi brodovi ostati zarobljeni u evropskim lukama, ali stručna javnost upozorava da bi, ukoliko sukob u Ukrajini potraje, oni mogli dobiti status zarobljenih ratnih brodova.
Prema riječima pojedinih trgovaca jahtama, već je najavljena prodaja nekih od ovih plovila.
Kako Evropljani mogu da prisvoje ruske jahte?
Gledajući iz pravnog ugla, države, ma koliko različito zakonodavstvo imale, ne bi smjele tek tako da prisvajaju tuđu privatnu imovinu. Pravnici stručni za ovu oblast upozoravaju da sankcije ne pružaju pravni osnov za oduzimanje nečije imovine.
Drugim riječima, zaplenjena imovina poput jahti morala bi da ostane u vlasništvu ruskih oligarha ali uz zabranu da isplovi iz evropskih luka.
Jedini način da se njima legalno oduzmu brodovi je da se dokaže da su oni stečeni kriminalnim aktivnostima. To znači da sudska borba oko luksuzne imovine Rusa može potrajati godinama, bez garantovane pobjede za evropsku stranu.
Uz sve ovo, treba imati u vidu i da su ruski oligarsi dobro upućeni u regulativu i da imaju timove stručnjaka koji love “rupe u zakonu”. Iz tog razloga oni najčešće nisu direktni vlasnici svoje skupocjene imovine, već su je kupovali preko drugih kompanija ili srodnika.
Pored toga, njihove jahte često nisu ni registrovane u Rusiji, već u ofšor zonama kakve su Kajmanska ostrva, Britanska djevičanska ostrva ili Panama.
Ni druga strana međutim nije naivna kada je u pitanju “lov u mutnom”.
Naime, jedna od mogućnosti za evropske vlasti da prisvoje ruske jahte je da se zbog propadanja plovila koja nisu održavana ona puste da potonu, što neće niko dozvoliti iz već pomenutih razloga, ili da se ona prodaju kako bi se namirila dugovanja prema lukama. Agencije