BANJALUKA – Do zaposlenja u Republici Srpskoj najbrže dolaze profesori matematike i fizike, informatike, diplomirani farmaceuti, ljekari, te inženjeri elektrotehnike, koji na zaposlenje čekaju prosječno do godinu dana kada je u pitanju visoka stručna sprema.
U Zavodu za zapošljavanje RS dodaju da posao duže čekaju radnici prirodnih nauka: geografije, profesori fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, diplomirani žurnalisti, odnosno novinari.
“Prosječna dužina čekanja na zaposlenje na evidenciji nezaposlenih lica zavisi prije svega od stepena stručne spreme, zanimanja koje lice ima, dodatnih znanja i sposobnosti koje posjeduje, pokretljivosti van mjesta prebivališta, koliko je aktivno u traženju posla, od broja iskazanih potreba u tom zanimanju, kao i od broja nezaposlenih lica evidentiranih u tom zanimanju”, kazali su iz Zavoda.
Dodaju da je na evidenciji nezaposlenih zaključno sa devetim mjesecom ove godine evidentirano ukupno 72.240 lica, što je za 12.968 ili 15,2 odsto manje u odnosu na isti period lani kada je bilo evidentirano 85.208 nezaposlenih lica.
“Od ukupnog broja evidentiranih lica u pomenutom periodu 512 je mastera, 53 magistra, te 25 doktora nauka”, kazali su u Zavodu.
Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci (PMF), kazao je da matematičari, informatičari i fizičari najbrže dolaze do posla jer su najpotrebniji tržištu rada.
“S druge strane, činjenica je da su ranijih godina studenti manje upisivali studijske programe matematiku i informatiku”, kazao je Trbić i dodao da su to dva ključna razloga što ovaj kadar najbrže dolazi do posla.
Ističe da je razlog dužeg čekanja na posao profesorima geografije, ali i novinarima taj što se ranije dosta studenata upisivalo u te smjerove, a nema tolike potrebe na tržištu rada za ovaj kadar.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, rekao je da među visokoobrazovanim kadrovima najbrže dobiju posao oni koji najviše i uče.
“Upisna politika na fakultetima naškodila je onim ljudima koje su pohađali određene fakultete, jer se nakon završetka školovanja ne mogu zaposliti s tim zanimanjem. Ono što je bitno jeste da se pod hitno mora desiti reorganizacija smjerova na fakultetima”, kazao je Aćić.
Kako je rekao, i dalje postoji veliki broj učenika koji žele da studiraju društvene smjerove jer, kako kaže, nemaju informaciju koliko godina nakon završetka školovanja moraju čekati zaposlenje.
O situaciji na tržištu rada računa nije vodila ni Gorana Popović, profesorica geografije, koja kaže da joj se to sada obija o glavu.
“Posao tražim već nekoliko godina. Došla sam u situaciju da nakon završenog fakulteta više ne mogu da biram, i to svojom greškom, jer nisam vodila računa o tome koji su kadrovi potrebni poslodavcima. S ove tačke gledišta danas bih radila bilo kakav častan posao”, tvrdi ona.
