SARAJEVO – Cijene električne energije na svjetskom tržištu drastično su porasle, a brojna tržišta suočavaju se i s nedostatkom energije. Nekoliko je negativnih trendova koji su uticali na to.
Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, naveo je neke od najvećih razloga.
“Evropa je donijela strategiju da ide ka dekarbonizaciji i uvela je takse na CO2. Svi termoblokovi u sklopu EU po preporukama Energetske zajednice plaćaju tu taksu više od 60 eura po megavatu, a ako je cijena prošle godine bila 50 eura, znači da je sama taksa udvostručila te cijene. U drugoj polovini godine bila je povećana potrošnja energije zbog pokretanja industrijskih pogona, a izostala je hidrologija u prvom polugodištu, jer je vjetar bio slabiji nego prosječno. Sve to je uzrokovalo nestašicu električne energije, a nestašica je digla cijene“, kazao je Bičakčić.
Od prošlogodišnje prosječne cijene od oko 50 evra po megavatu, ona je sada porasla na 170 evra, što je za preko 300 posto više. Odluka Energetske zajednice, smatra Bičakčić, bila je ishitrena i visina taksi je previsoka, zbog čega je došlo do smanjenja uključenja termoblokova.
“To sve znači da dugoročno moramo računati sa ovako teškim stanjem u sektoru električne energije. Tome naročito doprinosi i rast cijena nafte i gasa. I kod nas je pokrenut postupak za tržišne potrošače da se prilagode tržišnim cijenama. Vlada FBiH tu treba da donese neku mjeru, a ona može biti samo ta u kojem obimu će biti odobreno poskupljenje od nove godine. Kad uzmemo u obzir činjenicu da ne plaćamo taksu CO2 i sve ostače faktore, onda je to računica da povećanje bude za 70 posto kod nas. Međutim, ono će sigurno biti manje, a koliko i šta ostaje da se vidi“, kazao je Bičakčić.
Bosna i Hercegovina, dodao je, još uvijek ima dostatne kapacitete za proizvodnju električne energije, a smatra kako će Energetska zajednica u narednom periodu vršiti veći pritisak na BiH kada je u pitanju uvođenje taksi na CO2. Kaže i kako će biti uvedene takse na izvozne artikle kao što su cement i željezo, čime će im biti dodatno otežan izvoz i nanijeće se šteta privredi.
Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju RESET, smatra kako ovo povećanje cijena ne bi trebalo da se zadrži dugo, te kako bi već od maja naredne godine trebalo da se krene sa ublažavanjem.
“Povećanje o kojem se špekuliše od 70 posto ekonomija Bosne i Hercegovine ne bi mogla podnijeti, a vjerujem da povećanje i neće zaista biti toliko“, poručio je Kušljugić. Klix
8 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
To je tek početak svih tih poskupljenja energenata (koja se prelivaju i na hranu te sve ostalo) i koja su posljedica izmišljene dogme o “klimatskim promjenama, u koju sad zapad sad želi natjerati i (naj)siromašnije zemlje, što će jih još samo dodatno osiromašiti!
Nista ugasicemo televizor.
Sva sreća pa nismo u EU tako da ne moramo da pratimo ni njihove strategije. A kad udjemo u EU onda nek uvedu te takse za CO2 a do tada nek ih okace macku o rep.
https://www.euronews.com/green/2021/04/22/dirty-secrets-of-renewable-energy-revealed-as-bright-green-lies
Nismo u EU, ali smo od 2006. dio veće organizacije, Energetske zajednice: https://en.wikipedia.org/wiki/Energy_Community
Već ozbiljno kasnimo sa liberalizovanjem tržišta električne energije. Jedna smo od posljednjih država Evrope koja još uvijek ima regulisanu cijenu struje. Sve ex-yu države su to odradile. Energetska zajednica bi narednih godina mogla da izrekne sankcije BiH u vidu zabrane izvoza struje zbog toga što liberalizacija nije okončana. Liberalizacija je mogla glatko da se obavi u zadnjh 10 godina, korak po korak. Čeka se zadnji momenat pred sankcije. Cijena struje će postati tržišna preko noći. Političari će naravno da krive zli Zapad koji ih ucjenjuje kako bi sprali odgovornost sa sebe.
Pa možemo li da ne izvozimo struju,već da zovnemo investitore,fabrike,damo im jeftiniju struju,uz uslov za zaposljavanje ljudi?Pitam za prijatelja
Za tvoju informaciju, od aprila 2021. godine, razdvajanjem elektrodistribucija na operatora distributivnog sistema i snabdjevaca koji vise nije dio distributivnih preduzeca, izvrsena je liberalizacija trzista i za domacinstva a ovo je vec ranije uradjeno za velepotrosace, Tako da tebe niko ne sprjecava da u BL izaberes nekog drugog snabdjevaca elektricnom energijom i potpises sa njim ugovor, pa da ti dodju ti iz Evrope da te snabdijevaju ali cisto sumnjam da ces od njih htjeti kupiti tu zelenu elektricnu energiju jer je prosjecna cijena za kWh u Njemackoj 0,3 Eura/kWh.
A sto se tice gasenja nasih termoelektrana, iz kojih Republika Srpska dobija 2/3 elektricne energije, da ih sutra ugase vrlo brzo bi smo od izvoznika elektricne energije, kao narod, postali uvoznici jer ne bismo mogli da podmirimo ni svoje potrebe pa bi nam cijena bila kao i u Njemackoj.
Ja samo za to kad budemo imali evropske plate da nam budu i evropske cijene, a do tada neka okace macku o rep svoje zakone i strategije.
> “izvrsena je liberalizacija trzista i za domacinstva” – Netačno. Ovo je samo još jedan mali korak u liberalizaciji tržišta. Preostaje ih još mnoštvo. Prvi primjer, cijena struje je i dalje regulisana od strane regulatora. Nije tržišna! Drugi primjer, proizvođači, distributeri i snabdjevači ne bi trebalo da budu dio jedne kompanijske strukture već da budu potpuno odvojena i nepovezana pravna lica, što u trenutnom slučaju nisu. I elektrane, i distribucije, i direkcije (snabjdevači) su pod matičnim holdingom. Itd.
> “A sto se tice gasenja nasih termoelektrana” – Upravo sam o ovome komentarisao. Tvoja retorika otprilike odgovara retorici ovdašnjih političara. U zadnjih 10 godina tranzicija je mogla glatko da se odradi. Sada smo dovedeni pred svršen čin i stvara se crno-bijela slika: Šta ako “momentalno” ugasimo TE? Šta ako “momentalno” pređemo na tržišnu cijenu struje? Šta ako “momentalno” dozvolimo snabdjevačima uvoz jeftinije struje? Ništa nije moralo i ne mora momentalno. I dalje je moguće uraditi tranziciju koja pogoduje svima (i potrošačima). Međutim, za to ne postoji politička volja i sposobnost.
TE se raspadaju, i jedna i druga. Prije će se ugasiti zbog havarija do kojih će doći zbog javašluka i nemara nego zbog “zelene agende”. Pogon za odsumporavanje u Ugljeviku u koji je uloženo preko 100 miliona KM ne radi! Distributivna mreža je u raspadu. Samo za tekuće održavanje je potrebno 5-10 puta više ulaganja nego što se trenutno ulaže. Dosta ljudi je iz ličnog iskustva poznato kakvo je stanje mreže u prigradskim naseljima u okolini Banje Luke. Malo dalje da i ne govorimo.