Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

    11. Februara 2026. — 19:45

    Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

    11. Februara 2026. — 16:49

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Brčko zbog Rafija Gregorijana mijenja zakon

    11. Februara 2026. — 14:36
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32

    Bajatović: Ugovor o ruskom gasu vjerovatno će biti produžen za još šest mjeseci

    10. Februara 2026. — 10:48

    Sarajevo-gas odbacio ponudu turske kompanije, za gasovod od milijardu maraka

    9. Februara 2026. — 11:23

    Građani u bankama drže skoro 20 milijardi KM

    11. Februara 2026. — 08:03

    Za članstvo u SEPA neophodne izmjene zakona

    10. Februara 2026. — 15:54

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Promet na Banjalučkoj berzi preko 99.000 KM

    9. Februara 2026. — 15:15

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Sve slabiji otkup mlijeka u BiH, farme se zatvaraju

    11. Februara 2026. — 09:02

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Nemaju ni sunca ni mora, a turizam četiri puta jači od hrvatskog

Nemaju ni sunca ni mora, a turizam četiri puta jači od hrvatskog

Dejan TovilovićDejan Tovilović11. Jula 2021. — 09:18Nema komentara5 minuta čitanja
Austrija
FOTO: Pixabay

BEČ – Turističke brojke Austrije u 2020. godini pomalo ostavljaju ljubomornima, jer je zemlja bez sunca i mora, malo udaljena od Mediterana.

Austria
FOTO: Pixabay

Kako piše Jutarnji, Hrvatska je u svojim povicima kako je lani bila najbolja na Mediteranu zaboravila pogledati kako je u komšiluku, a pomalo bi, kako kažu, turističke brojke trebalo pomalo da ih ostavite barem ljubomornima.

Bez mora i puno sunca, u koju se ponajprije odlazi na skijanje, jodla u planinama ili se iskoriste kakva tri dana city breaka u Beču. Ta destinacija je lani, dok je u Hrvatskoj bio 50, zabilježila pad broja noćenja od samo 35 posto te jednak pad prihoda od turizma, čime su se svrstali praktično u sam vrh turističkih rezultata ostvarenih u doba pandemije u Evropi.

Jedan do ozbiljnijih razloga za ostvarenje tako nadmoćnog rezultata leži u činjenici da je Austrija uspješno razvila dvije sezone – ljetnu i zimsku u kojoj je prva, iako je riječ o zemlji bez mora, značajnija od zimske kad je riječ o dolascima i noćenjima.

“Iako postoje razlike koje se ogledaju u tome da je ljetna snažnija u pogledu broja turista, a zimska važnija u pogledu prihoda, jasno je da je Austrija i prošle godine odradila godinu s dvije sezone te s relativno dobrom posezonom, uz snažan izostanak poslovnih putovanja, koja su pogodila gradske destinacije, a posebno Beč kao jednu od globalno najjačih destinacija kongresnog turizma“, napominje globalni direktor turističkog savjetovanja u Horwath HTL-u Siniša Topalović.

Za razvoj uspješne cjelogodišnje sezone u Austriji posebno je zaslužan trend ulaganja u dodatnu infrastrukturu, posebno zimske resorte koji su mukotrpno radili na diverzifikaciji ponude, a sve kako bi svojim gostima imali što ponuditi i u ljetnim mjesecima – od planinarenja, bicikliranja, brdskog bicikliranja do različitih drugih fitness opcija.

Upravo zahvaljujući dodatnim ulaganjima, mnoge su se inače poznate zimske destinacije tokom godina uspješno transformirale u glavna ljetna odredišta pa tako u top ten austrijskih turističkih tržišta danas uglavnom spadaju destinacije koje izuzetno dobro posluju i ljeti i zimi, poput Söldena, Saalbach-Hinterglemma, Mittelberga ili Schladminga.

Nije ni čudno da kriva sezonalnosti austrijskog turizma, i u 2019, a posebno u 2020. godini, stoga znatno manje varira od krivih brojnih drugih evropskih turističkih destinacija, s vrhuncem u februaru, julu, avgustu i decembru.

“Upravo zbog činjenice da se ne temelji isključivo na konceptu sunca i mora, Austrija ima razvijen turistički proizvod diverzificiran na različite regije i različite destinacije, što je sasvim sigurno pridonijelo brzoj aktivaciji u vrijeme pandemije“, napominje za Jutarnji Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu.

Ali za dobre rezultate, i puno više od cjelogodišnjeg turizma, u Austriji je ipak važnija konkurentnost njihova hotelskog tržišta.

Kako objašnjava Topalović, u strukturi noćenja, najviše ih se realizuje upravo u hotelskom smještaju, i to najviše u hotelima kategorije 4 i 5 zvjezdica, potom slijede niže kategorije hotela, a noćenja u privatnom smještaju ostvaruju najslabiji rezultat.

Pokazuje to i analiza tržišta – godišnja popunjenost hotelskog smještaja već je godinama iznad 70 posto, kontinuirano im raste broj ležajeva u kategoriji pet zvjezdica, a pada u kategoriji tri zvjezdice, ima šest puta veći udio hotelskih brendova od Hrvatske, od kojih se više od 80 posto odnosi na međunarodne brendove.

Sve to i te kako je pridonijelo da je Austrija, osim kad je riječ o broju noćenja, manji pad od konkurencije zabilježila i u ukupnim godišnjim prihodima u pandemiji.

“Dakle, i uz sniženje prosječne cijene, i uz manju zauzetost kapaciteta, prosječna potrošnja gostiju je u Austriji i u kriznoj godini bila veća od destinacija koje odlikuje visok udio smještajnih kapaciteta niže cijene, poput privatnog smještaja ili kampova, i kvalitete kao što je slučaj Hrvatske. Pritom, opet treba posebno istaknuti činjenicu da je Austrija i u smislu prihoda imala dva talasa potražnje – ljetni i zimski, a Hrvatska je, nažalost, zakinuta i u pogledu ovisnosti o samo jednom dominantnom turističkom proizvodu, ali i domaćoj potražnji znatno niže prosječne kupovne moći u odnosu na austrijsku“,  kaže Topalović.

Vidi se to i u usporedbi noćenja i prihoda tih dviju zemalja: i dok je Austrija u odnosu na Hrvatsku lani napravila 80 posto veći turistički promet u noćenjima, njihovi prihodi od turizma hrvatske su premašili za čak 260 posto, što svjedoči kako Austrija, laički rečeno, ima gotovo četiri puta konkurentniji turistički proizvod od Hrvatske.

Komparativne prednosti

Domaće potražnja je treća od komparativna prednost austrijskog tržišta u odnosu na hrvatsko.

“I dok domaće tržište u Hrvatskoj zauzima udio od samo 13 posto, ono je u pretpandemijsko doba u Austriji bilo dvostruko jače, dakle 26 posto, a u pandemijskoj godini zabilježilo je pad od samo 20 posto“, otkriva Tutek.

Noćenja iz Austrija i Njemačke, objašnjava Tutek, tako su u 2020. godini činila čak 70 posto ukupnih noćenja u toj zemlji, s njemačkim posjetiocima koji izvan pandemije čine 37 posto, a prošle godine čak 40 posto svih noćenja.

“Naše istraživanje u Austriji u vrijeme prvog lockdowna pokazalo je da je već za vrijeme trajanja mjera dio austrijskih turista bio osviješten o opciji ostanka kod kuće i pomoći domaćoj privredi zbog čega se neke regije, poput Koruške, ostvarile i rast u odnosu na prijašnje godine. Hrvatska se u tom smislu ipak manje može osloniti na domaću potražnju, a lani nam je onda još sezona naglo bila prekinuta u kolovozu zbog gubitka kontrole nad epidemiološkom situacijom, za razliku od austrijske koja je normalno funkcionirala do drugog lockdowna krajem listopada” objašnjava Tutek.

“Austrija je u prvoj polovini godine snažno limitirala turističku aktivnost, tako da su rezultati za prvih pet mjeseci još lošiji nego za prvih pet mjeseci 2020. godine, ali s prvim popuštanjem mjera pokazala se i snažna reakcija tržišta koja se ogleda u brzom rastu potražnje. U tom smislu, u slučaju relativno stabilne situacije i izostanka novih zatvaranja, realno je očekivati nastavak snažnog i brzog oporavka potražnje i godišnjeg rezultata koji bi mogao biti znatno bolji nego 2020. godine“, objašnjava stručnjak.     Agencije

austrija turzam
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakSvi radnici Slobode od ponedjeljka na poslu
Sljedeći članak Kontroverzne odluke Srbije i BiH o obnovljivim izvorima energije

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

Capital teme 05 minuta čitanja

Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

11. Februara 2026. — 19:4502 minute čitanja

Ukupna primanja vozača dosežu i do 4.000 KM, ali više nisu dovoljne jer su im poslovi nesigurni zbog zabrane boravka u EU dužeg od 90 dana, poručio je u podcastu „Nikad u minusu“ direktor Tuzlatransporta, najvećeg međunarodnog prevoznika tereta u BiH Muamer Berbić.

Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

11. Februara 2026. — 16:49

Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

11. Februara 2026. — 16:27

Brčko zbog Rafija Gregorijana mijenja zakon

11. Februara 2026. — 14:36

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.