NJUJORK – Cijene akcija na svjetskim tržištima su potonule danas još dublje povećavši nedjeljne gubitke, prinosi na američke dužničke hartije su nastavili uspon, a dolar se kreće blizu dvomjesečnog maksimuma, dok investitori analiziraju poruke Federalnih rezervi o mogućem povećanju kamata već 2023.
Mada saopštenje FED-a ne ukazuje na okončanje podrške privredi putem mjera kao što je kupovina obveznica, signali o ranijem povećanju kamata nego što se očekivalo upućuju na to da je centralna banka zabrinuta zbog naglog skoka inflacije dok se ekonomija SAD oporavlja od pandemije kovid-19, ocjenjuje Rojters.
Najširi indeks azijsko-pacifičkih akcija MSCI, bez japanskih, povukao se nakon blagog oporavka zabilježenog na početku današnjeg trgovanja, spustivši se za 0,22 odsto i nastavljajući da tone petu sesiju uzastopno.
Najlikvidnije kineske akcije pale su za 0,36 odsto, a tajvanske za 0,22 procenta, dok je indeks hongkonške berze Hang Seng porastao za 0,49 odsto, a seulski Kospi za 0,13 procenata. Japanski Nikei je stagnirao.
Cijene zlata, koje su pale nakon saopštenja sa sednice FED-a, oporavile su se ali nedovoljno, tako da je ovo njihova najgora nedjelja od marta 2020. Spot cijena zlata, prema posljednjenim raspoloživim podacima, porasla je za 0,57 odsto na 1.783,45 dolara za uncu.
Najnoviji podaci, objavljeni sinoć, o rastućoj fabričkoj aktivnosti u SAD, uprkos neočekivanom povećanju nedjeljnog broja zahtijeva nezaposlenih za dobijanje državne naknade, ukazuju na dalji oporavak najveće svjetske ekonomije.
Podgrijane nade tržišnih aktera u snažan rast SAD pogurale su naviše tehnološke akcije u četvrtak, podigavši vrijednost indeksa Nasdak Kompozit za 0,87 procenata. Međutim, zabrinutost zbog inflacije i povećanja kamata odrazila se na cijene akcija u drugim sektorima, pa je indeks S&P 500 skliznuo za 0,04 odsto, a industrijski Dau Džons za 0,62 odsto.
Povećana inflatorna očekivanja nastavila su da utiču na rast prinosa na dugoročni američki dug, pri čemu se prinos na referentnu 10-godišnju obveznicu popeo na 1,5141 posto sa prethodnog nivoa od blizu 1,511 procenata.
Dolarski indeks, koji mjeri vrijednost američke valute prema korpi glavnih rivala, ojačao je za 0,09 odsto na 91,958 poena, što je blizu njegovog najvišeg nivoa u više od dva mjeseca od 92,010 bodova. Dolar je oslabio prema japanskoj valuti na 110,19 jena, dok se evro povukao u odnosu na dolaru za 0,08 procenata na 1,1900 dolara.
Cijene nafte su posustale pod pritiskom snažnog dolara i zabrinutosti vezanih za potražnju i obnovu iranskih isporuka.
Globalna cjenovna referentna nafta Brent pala je za 0,99 odsto na 72,36 dolara za barel nakon što je u srijedu dostigla najvišu cijenu od aprila 2019.
Američka WTI nafta, koja je u srijedu zabilježila najviši nivo od oktobra 2018, pojeftinila je za 0,86 procenata na 70,43 dolara, izvještava britanska agencija. Tanjug
