Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Agostini za „Nikad u minusu“: Teško možemo da se borimo sa platama u Njemačkoj

    18. Marta 2026. — 18:01

    Niko nije glasao „za“ zakon o sezonskim radnicima

    18. Marta 2026. — 15:04

    Tužilaštvo obustavilo istragu protiv rudnika Medna

    18. Marta 2026. — 14:10

    Radnik UKC-a prijavljen tužilaštvu za prevaru u službi

    18. Marta 2026. — 13:56
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Gazprom ostvario neto dobit od 138 miliona dolara u 2025.

    18. Marta 2026. — 13:47

    Na Samitu energetike u Trebinju očekuje se oko 700 učesnika

    16. Marta 2026. — 13:52

    Nafta iz hitnih rezervi Međunarodne agencije za energiju uskoro na svjetskom tržištu

    16. Marta 2026. — 08:01

    Srpska počinje da skladišti električnu energiju

    14. Marta 2026. — 12:43

    Srbija ušla u SEPA sistem

    15. Marta 2026. — 11:02

    Evropske akcije i dalje u padu

    15. Marta 2026. — 08:01

    BHANSA u prošloj godini zaradila 11,7 miliona KM

    13. Marta 2026. — 11:30

    Banke u BiH trenutno otporne na globalne probleme

    13. Marta 2026. — 07:36

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    BiH u prošloj godini uvezla skoro 235 miliona KM kafe

    19. Marta 2026. — 10:00

    Srbija smanjila akcije na naftne derivate

    13. Marta 2026. — 12:51

    Niko neće nekretnine u malim opštinama

    13. Marta 2026. — 10:07

    BiH smanjila uvoz za 200 miliona KM

    11. Marta 2026. — 09:56

    Turisti u Barseloni od aprila plaćaju veće takse

    15. Marta 2026. — 09:02

    Popularan evropski grad se bori protiv turista

    13. Marta 2026. — 09:50

    Brojna putovanja otkazana, mnogi traže povrat novca

    10. Marta 2026. — 09:57

    Neum se priprema za sezonu: Objavljene i prve cijene smještaja

    9. Marta 2026. — 09:01

    Gazprom ostvario neto dobit od 138 miliona dolara u 2025.

    18. Marta 2026. — 13:47

    Nova Željezara Zenica ima koksa do maja, potom moguće obustavljanjea proizvodnje

    18. Marta 2026. — 11:05

    Zabrana izvoza pilećeg mesa napraviće milionsku štetu

    18. Marta 2026. — 10:01

    Proizvođači: „Nova Željezara“ bi carinama dobila apsolutni monopolistički položaj

    16. Marta 2026. — 15:25
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Elon Musk ostaje daleko najbogatiji čovjek na svijetu

    11. Marta 2026. — 11:01

    Znate li šta je “tihi odmor” zaposlenih

    4. Marta 2026. — 11:21

    Njemačka ograničava upotrebu društvenih mreža za mlađe od 14 godina

    1. Marta 2026. — 09:03

    Minić objavio podatke: Srpska i danas otplaćuje zaduženja iz doba SFRJ

    26. Februara 2026. — 07:41

    Barel “brenta” premašio 110 dolara

    19. Marta 2026. — 09:02

    Desetine avio-kompanija otkazale letove zbog rata u Iranu

    18. Marta 2026. — 16:38

    Cijena nafte opet premašila 100 dolara

    18. Marta 2026. — 08:17

    Benzinske pumpe u Njemačkoj mogu podizati cijene samo jednom dnevno

    17. Marta 2026. — 14:05
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Država gubi kontrolu nad telekomunikacijama i internetom

Država gubi kontrolu nad telekomunikacijama i internetom

Dragana EremijaDragana Eremija22. Marta 2021. — 14:09Nema komentara7 minuta čitanja
izvor: žurnal.info

SARAJEVO – Privatizacija komunikacijskih i informacijskih resursa može dovesti državu u izuzetno nepovoljan položaj. Njihova kontrola može se iskoristiti i za dezinformisanje, širenje panike, straha, ugrožavanje ljudskih prava…

izvor: žurnal.info

O stranim investicijama u energetiku u Bosni i Hercegovini (nafta, gas, elektroenergetika, rudnici…) Žurnal je do sada detaljno pisao, u ovoj analizi ćemo se osvrnuti na preostale sektore kritične infrastrukture za koje se vezuju strane investicije.

Kritična infrastruktura je neophodna za održavanje ključnih društvenih funkcija – zdravstva, bezbjednosti, sigurnosti, ekonomskog ili socijalnog blagostanja, a njeni sektori su: energetika, komunikacijska i informacijska tehnologija, saobraćaj, zdravstvo, vodoprivreda, hrana, finansije, upravljanje opasnim materijama, javne službe, nacionalni spomenici i vrijednosti.

TELEKOMUNIKACIJE I INTERNET VAN DRŽAVNE KONTROLE

Iako postoje oprečna mišljenja o ovoj oblasti, privatizacija komunikacijskih i informacijskih resursa može dovesti državu u izuzetno nepovoljan položaj. Što je najbitnije, to može ugroziti sigurnost različitih državnih resursa, pa samim tim i svih njenih građana. Također, ne treba zaboraviti ni to da se kontrola telekomunikacija, mreža i interneta u državi može iskoristiti i za dezinformisanje, širenje panike, straha, ugrožavanje ljudskih prava…

U kontekstu Bosne i Hercegovine, kada su u pitanju komunikacijski i informacijski resursi, možemo reći da je najmanje 1/3 prodata, a ostale 2/3 su pod takvom političkom kontrolom vladajućih stranaka sa velikom vjerovatnoćom da će u budućnosti biti prodate.

Od 2007. godine Telekom Republike Srpske je u većinskom vlasništvu Telekoma Srbije i to je bila jedna od najvećih pojedinačnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u iznosu od oko 1,2 milijardi KM. Nakon promjene vlasničke strukture, Telekom RS je preimenovan u Mtel a.d. i krenula je agresivna kampanja uklanjanja tržišne konkurencije koja je realizovana tako što su kupljene sve konkurentske kompanije koje posluju na teritoriji Republike Srpske: Telrad Net, Blicnet i Elta Kabel. Ukratko, sva komunikacijska infrastruktura na području RS je u vlasništvu i pod kontrolom kompanije Mtel, čiji je većinski vlasnik kompanija iz Srbije.

izvor: žurnal.info

Preostala dva velika telekom operatera u BiH su dionička društva (d.d.) u većinskom vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, i to BH Telekom (više od 90% vlasništva) i HT Eronet (više od 50% vlasništva). Analizom vlasničke strukture, koja je dostupna na Sarajevskoj berzi (SASE), BH Telekoma može se uočiti da je drugi najveći vlasnik dionica sarajevska ispostava ruske Sber banke (cca 0,76% vlasništva), dok kod su kod HT Eronet-a značajniji vlasnici dionica Hrvatske Telekomunikacije d.d. Zagreb (cca 39,1% vlasništva) i Hrvatske Pošte d.d. Zagreb (cca 5,23% vlasništva). Miješanje politike u poslovanje ovih kompanija može neminovno dovesti do njihove skorije prodaje, što će će za posljedicu imati to da država na svojoj teritoriji nema apsolutno nikakvu kontrolu nad telekomunikacijama, internetom i drugim komunikacijskim i informacijskim resursima

izvor: žurna.info
FINANSIJSKO POROBLJAVANJE

Saobraćajna infrastruktura u Bosni i Hercegovini, bilo da govorimo o putnoj, željezničkoj, vazdušnoj ili plovidbenoj, je zastarjela ili oštećena. U modernizaciju i rekostrukciju saobraćajne infrastrukture se ulaže veoma malo, a i ono što se uloži zbog sistemske korupcije bude pronevjereno ili ne bude kvalitetno urađeno.

Kada je u pitanju drumski saobraćaj, izgradnja novih autoputeva i puteva u BiH se manjim dijelom realizuje iz vlastitih budžetskih sredstva, a većim dijelom su u pitanju kreditna sredstva. I pored brojnih najava, do sada nije došlo do potpune realizacije direktnih stranih investicija u drumski saobraćaj, a razlozi za to su mnogobrojni. Kao ključni strani investitori u ovu oblast ističu se Kina, Turska i Srbija.

Najznačajniji projekat za koji su zainteresovani Kinezi je izgradnja autoputa Banja Luka – Prijedor. Kako je tada objavio portal Capital, 13. decembra 2018. godine, kineska kompanija SDHS-CSI BH je potpisala Ugovor o koncesiji sa Vladom Republike Srpske. Otkrivene su brojne tajne i sumnjivi poslovi koji se kriju iza ovoga projeka, od toga da će firma sa kapitalom od jednu KM graditi autoput, preko toga da će sav novac od putarina u Republici Srpskoj ići Kinezima, do toga da će Kinezi u ovaj autoput uložiti oko 300 miliona eura, a naplatiti oko 900 miliona eura. Posljednji problemi koji su se pojavili vezano za ovaj projekat odnose se na određivanje trase i eksproprijaciju zemljišta.

Naime, 8. februara 2021. godine mještani naselja Kozarac kod Prijedora su se mirnim protestnim okupljanjem usprotivili planiranoj trasi autoputa Banja Luka – Prijedor i zatražili njeno izmještanje. Takođe, istim povodom, 06. marta 2021. godine protestvovali su i mještani sela Verići u blizini Banja Luke.

izvor: žurnal.info

Osim pobrojanih velikih i malih problema vezanih za ovaj projekat, Republika Srpska, a samim tim i Bosna i Hercegovina, mogla bi upasti u jednu veoma ozbiljnu finansijsku zamku karakterističnu za zemlje koje sklapaju kreditno-investicijske poslove sa Kinom, a to je tzv. ‘’finansijsko ropstvo’’. Ukoliko se ne bude mogao otplaćivati dug, Kinezi će imati pravo na svoj dio teritorije/zemljišta, a svaka eventualna arbitraža provodiće se prema kineskim zakonima. Pravi primjeri za ovaj problem su Šri Lanka i Crna Gora, o kojima je pisao Financial Times. Šri Lanka je pod pritiskom dužničkog ropstva uzrokovanog kreditno-investicijskim poslovima sa Kinom bila prinuđena da svoju južnu luku Hambantotu službeno preda Kini u zakup narednih 99 godina. Crna Gora je u velikim problemima zbog nepovoljnog ugovora o izgradnji autoputa Bar – Boljare jer je dug zemlje je sa 63% BDP-a nakon ovog ugovora porastao na skoro 80% BDP-a, a sada se pojavile informacije da će Srbija otkupiti ovaj dug i postati vlasnik autoputa.

Ključni projekat u kome Turska vidi svoj politički i ekonomski interes je izgradnja autoputa/brze ceste Sarajevo – Beograd – Sarajevo. Politički interes se može staviti u kontekst boljih konekcija sa Evropskom unijom, s obzirom na to da većina njenih članica osporava članstvo Turske u EU, jačanje njenog uticaja na Balkanu doprinijeće za ‘’povoljnijim vjetrovima’’ u kontekstu članstva. Ekonomski interes Turske u ovom projeku je ipak mnogo bitniji jer je poznato da je Turska među najvećim investitorima u Srbiji i logične su namjere da se to proširi i na Bosnu i Hercegovinu. Naravno, ne treba zanemariti činjenicu da građevinske firme iz Turske, kao izvođači radova na Koridoru Vc, nisu prepoznatljive po kvalitetu gradnje, o čemu je Žurnal nedavno pisao.

VUČIĆEVO OBEĆANJE

Početak realizacije projekta izgradnje autoputa Sarajevo-Beograd-Sarajevo ozvaničen je 09. oktobra 2019. godine kada su predsjednik Turske Redžet Tajip Erdogan, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović položili kamen temeljac u Sremskoj Rači. Finansiranje i realizacija posla na teritoriji Srbije je zaokružena, jedan dio se finansira iz budžeta Srbije, a drugi dio su zajmovi turskih komercijalnih banaka, dok u BiH još uvijek ništa nije finalizirano. Zbog kompleksnih društveno-političkih odnosa, u BiH je prvo dvije godine vođena polemika oko određivanja trase autoputa, a kada je trasa konačno određena ostalo je da se definišu finansijski aspekti ovoga regionalnog projekta. S obzirom da je za 16. mart ove godine najavljeno potpisivanje Sporazuma o saradnji na infrastrukturnim i građevinskim projektima između Turske i Bosne i Hercegovine, nadamo se da će javnosti biti poznato više informacija o finansiranju i planu realizacije ovoga projekta.

Srbija, koja se nameće kao regionalni lider, svoje investicije u saobraćajnu infrastrukturu u BiH čvrsto drži na političkom terenu. Gotovo u pravilu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pojavi se sa novim obećanjima o ulaganjima u Republiku Srpsku u toku izbornih godina i na taj način daje politički vjetar u leđa Miloradu Dodiku i njegovom vladajućem SNSD-u.

Jedan od primjera za to je obećanje Vučića koje je dao 10. aprila 2018. godine prilikom svoje posjete Trebinju vezano za izgradnju magistranog puta Foča – Tjentište. Danas, skoro 3 godine nakon toga, nema puno informacija o tome da li će i kada doći do realizacije ovoga projekta. Takođe u izbornoj 2020. godini, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, bez preciznih pokazatelja o lokaciji i finansijskoj opravdanosti projekta, izašao je u javnost sa informacijom da će Srbija graditi aerodrom u Istočnoj Hercegovini. Naravno, do današnjeg dana osim medijskih spinovanja nije urađen nijedan konkretan korak na realizaciji ovoga projekta.

foto: direkt

Teško je posebno izdvojiti neku od stranih investicija u druge sektore kritične infrastrukture u BiH, ali treba istaći da se one realizuju najčešće kroz različite oblike donacija ili kreditiranja. Na osnovu svega prethodno iznesenog, osim konstatacije da su investicije u kritičnu infrastrukturu svakako neophodne jer je to oblast neophodna za funkcionisanje društva i države, nameće se zaključak da pored zaduživanja i ispunjavanja političko-finansijskih interesa investitora Bosna i Hercegovina mora naći i druge modalitete za unapređenje ovog sektora. žurnal.info

bih telekomunikacije
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakVuković: Digitalizacija nije trošak, nego investicija
Sljedeći članak Slučaj “Saša-trade”: Milionske zarade, unosni poslovi sa javnim sektorom

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

BiH u prošloj godini uvezla skoro 235 miliona KM kafe

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Štrajk upozorenja u javnom prevozu u Njemačkoj

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Agostini za „Nikad u minusu“: Teško možemo da se borimo sa platama u Njemačkoj

18. Marta 2026. — 18:0102 minute čitanja

Na pitanje do koje radne snage najteže dolaze, Agostini kaže da su to mašinski inženjeri,

Niko nije glasao „za“ zakon o sezonskim radnicima

18. Marta 2026. — 15:04

Tužilaštvo obustavilo istragu protiv rudnika Medna

18. Marta 2026. — 14:10

Radnik UKC-a prijavljen tužilaštvu za prevaru u službi

18. Marta 2026. — 13:56

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.