BANJALUKA – Bosna i Hercegovina (BiH), njene kompanije i građani propuštaju jako mnogo kada su u pitanju koristi digitalizacije različitih procesa. Digitalizaciju ne treba da posmatramo kao trošak, nego kao investiciju jer donosi višestruke korsti, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL zamjenik predsjednika Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH Vjekoslav Vuković.
Vuković je istakao da će pored privrede, uprava takođe morati da investira u digitalizaciju i da treba da počne da zarađuje na neki drugi način, a ne od izdavanja dokumenata.
CAPITAL: Gdje su preduzeća u BiH što se tiče digitalizacije? Kako poboljšanje na području digitalizacije i poslovnih usluga može doprinijeti budućem razvoju ekonomije?
VUKOVIĆ: Mi smo prije dvije godine najavili veliki projekat u polju digitalizacije i uradili smo 12 studija u različitim poljima, a koje se odnose na digitalizaciju javne uprave, preduzeća, transporta, ali i kulture, turizma itd. Išli smo baš po branšama da vidimo gdje se nalazimo trenutno. Nažalost, nije bilo teško uraditi te studije jer je digitalizacija u BiH na jako niskom nivou. Ono što su kompanije uradile, uradile su vlastitim sredstvima. Neke kompanije su zaista digitalizovane, došle su do robota, primjene umjetne inteligencije, imamo ogromne server farme u BiH, spremni smo čuvati i strane i domaće podatke u BiH, napravljeni su fantastični claud kapaciteti… Međutim, to je sve ono što su privrednici radili sami. Strateški pristup, kada govorimo o BiH, je nekako spor, privreda ne može da trpi i čeka odluke vladajućih tijela kako bi nešto uspostavili i radili. Privatni sektor je mnogo brži, on mora biti u korak sa vremenom, uvozom, izvozom, sa zemljama za koje proizvode. Svjedoci smo da neke kompanije u BiH imaju softvere koji su po 300-500 hiljada evra, koji se finansiraju izvana i rade savremena tehnološka rješenja. Sve je individualno, nikakvih sistemskih rješenja nije bilo. STK se zato upustila da uradi analizu, krenuli smo od vlastite digitalizacije, do toga da radimo sada digitalnu platformu na kojoj bi kompanije između sebe mogle kontaktirati, gdje bi mogli reklamirati domaće proizvode, da kupci iz inostranstva sve mogu vrlo lako naći tu, da radimo on-line sajmove. Dosta ulažemo u to sada, na našem sajtu su prvi primjeri digitalne komore i idemo naprijed.
CAPITAL: Koje prilike BiH, njene kompanije i građani propuštaju kada se radi o e-trgovini i e-administraciji?
VUKOVIĆ: Propušta se jako mnogo. Kod nas je problem što neke kompanije nemaju sredstava da investiraju u nove promjene. Digitalizaciju ne trebamo smatrati kao trošak nego kao investiciju, jer je to investicija u budući način poslovanja. Nećete moći da funkcionišete ako jedna strana ima sve, a druga nema. Jednostavno, moramo biti u korak s vremenom. Svjesni smo činjenice da veliki broj preduzeća ne može finansijski sve da prati, ali evo komora radi na tome da svi imaju određene pristupe, pa da lagano krenemo u tu priču. Dosta se kasni, davno je bilo vrijeme da smo u tom vozu koji ide velikom brzinom, ali evo BiH je nažalost na repu događaja te vrste.
CAPITAL: Koliko je zastupljena primjena e-potpisa u kompanijama u BiH? Koliko bi uređenje te oblasti i primjena e-potpisa ubrzala procese u privredi?
VUKOVIĆ: Zakonski je regulisan e-potpis, ali još nije u funkciji. Nažalost, to nas dosta usporava kod međunarodnih plaćanja, kod domaćeg platnog prometa unutar BiH. Stanje je takvo da ako nemate pečata, niste ništa napravili. E-potpis nije samo skeniran potpis, to je jedan informatički protokol gdje nema mogućnosti nikakve prevare, nikakvog prepravljana dokumenta. Na tome svijet počiva i funkcioniše, pitanje je da li će vam sutra neko priznati dokument, ako ga nemate u digitalnoj formi. Nama je jasno da veliki dio nivoa vlasti još uvijek živi od izdavanja dokumenata, za svaku sitnicu moramo da vadimo rodni list, državljanstvo, uvjerenje o nekažnjavanju… to je ogromna nepotrebna papirologija. U digitalnom svijetu svako od nas treba da ima karticu, kod, koji kad se učitaju vidimo sve podatke.
CAPITAL: Da li zbog toga uprava sporo rješava uvođenje e-potpisa, jer će izgubiti značajan dio prihoda?
VUKOVIĆ: Vjerujemo da će uprava takođe morati da investira u digitalizaciju i počne zarađivati na neki drugi način. Dokumentacija će morati da pređe u digitalnu formu jer jednostavno to vam niko neće tolerisati. Firme trpe velike zastoje na granici jer nemaju digitalnu formu carinske deklaracije, uvjerenja o fitosanitarnom nalazu… ako je roba pregledana, natovarena, zašto da prevoznici nosaju papire, čekaju na granici, mora se to mijenjati. Evropska unija nema rampi na autocestama, prolazi se, na kraju mjeseca vam dođe faktura, sve se radi na ubrzanju i protoka ljudi i protoka roba.
CAPITAL: Kako ocjenjujete sposobnost i stručnost kadra u javnoj upravi da razvija i vodi proces digitalizacije?
VUKOVIĆ: Državna uprava i administracija ne može adekvatno da plati te ljude koji bi trebali da rade na procesu digitalizacije. Jedan softver-inženjer u privatnom sektoru ima platu 5.000 KM. On mora biti plaćen i u javnoj upravi jer on od kuće može da radi za bilo koju svjetsku kompaniju. Državna uprava ne može dati tu platu i mladi ljudi odlaze gdje su plaćeniji ili rade od kuće gdje zarađuju tri puta više nego što ih država može platiti. Mi moramo povesti računa, ako država ne može da plati, onda nek uzima kompanije koje to mogu uraditi za državu.
CAPITAL: Ko je kriv za spor napredak, jeste li tražili sagovornike u institucijama?
VUKOVIĆ: Jesmo i svi na kraju imaju jako dobru volju i sve se završi na nekim strateškim dokumentima. Kada dođemo do investiranja, to su veliki iznosi, onda svi zastanu. Apelujem da, ako smo krenuli tim pravcem, to je nezaustavljiv put, ne treba biti zadnji kada je u pitanju finansiranje.
CAPITAL: Da li je COVID-19 uticao da se digitalizacija smatra prijeko potrebnom i da se usvoji što hitnije? Da li su digitalizovana preduzeća lakše podnijela krizu?
VUKOVIĆ: Pitanje je šta je digitalizovano u kojem preduzeću. Digitalizacija donosi veću transparentnost, veću brzinu komunikacije i veću konkurentnost. Neke kompanije su prešle na online prodaju proizvoda i nisu imale problema. One koje nisu imale te mogućnosti, na njih se zatvaranje usljed pandemije strašno odrazilo. Naravno, postoje branše koje ne možete u tom smislu digitalizovati i spasiti, kao što su turizam, ugostiteljstvo, mogu se digitalno samo promovisati. Neki su uspjeli putem platformi naći nove kupce, nova tržišta, okrenuli su se svijetu i digitalizacija daje rezultate ako postoji u bilo kom obliku.
CAPITAL: Koliko BiH zaostaje na polju digitalizacije za ostalim državama u regiji?
VUKOVIĆ: Što se tiče regije, jesu ispred nas, nisu toliko puno, ali bojim se da što više čekamo, da će oni otići daleko ispred nas i da ćemo ih teško stići.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
“…ako država ne može da plati stručnjake, onda nek uzima kompanije koje to mogu uraditi za državu.” To će biti mnogo jeftinije za državu nego da ljude plati direktno? Koja li će to firma biti, pitam se.