SARAJEVO, BANJALUKA – U odnosu na standard stanovništva, cigarete u Bosni i Hercegovini najskuplje su u Evropi, a zbog pogrešne akcizne politike Bosne i Hercegovine kada je duvan u pitanju, vrijednost crnog tržišta duvana premašila je vrijednost legalnog tržišta, što je postalo jedan od važnijih ekonomskih problema s obzirom na to da su gubici za državu i industriju ogromni.
Prema mišljenju stručnjaka, uz pojačane napore svih relevantnih institucija na smanjenju dostupnosti ilegalnih duvanskih proizvoda, dio rješenja koje stvarno može vratiti tržište u legalne okvire je smanjenje akciza na cigarete, kao što je svojevremeno uradila Crna Gora. Ideja iza toga je smanjenjem akcize smanjiti veliki jaz između cijena na legalnom tržištu i švercovanih cigareta, a istovremeno jačim inspekcijama smanjiti dostupnost švercovanih cigareta.
U Crnoj Gori je naime naglim povećanjem akciza sa 60,4 na 73,6 evra 2017. godine došlo do šoka na tržištu, a prodaja cigareta prelila se na crno tržište, koje je već sljedeće godine postalo veće od legalnog. Nakon što su uvidjeli grešku, Vlada Crne Gore već u 2018. godini spustila je akcizu na 63 evra i već naredne 2019. godine osjetila povratak tržišta u legalne tokove kao i rast prihoda.
Prema zvaničnim podacima institucija Crne Gore, prodaja legalnih cigareta u 2019. godini u odnosu na godinu ranije porasla je za 40 odsto, a prihodi od akciza su se stabilizovali, što najbolje govori podatak da je u 2020. godini svakog mjeseca naplaćeno više prihoda od akciza u odnosu na 2019. godini.
S druge strane, u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o akcizama na cigarete, najveći je namet u Evropi, jer sa akcizom od 90,5 evra na 1.000 komada cigareta država od prosječne cijene cigareta od 5 KM sebi uzme gotovo 4,5 KM.
Zbog ovakve akcizne politike, prihodi od akciza na duvan znatno su pali jer je u 2020. godini, prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prikupljeno 157 miliona KM prihoda na duvan manje nego u istom periodu 2019 godine. Prema nekim istraživanjima, ukupan gubitak BiH kada je riječ o duvanu je preko milijardu KM s obzirom na to da skoro 60 odsto tržišta čini ilegalna zona, gdje šverceri godišnje zarade preko 400 miliona KM.
Ono što je takođe činjenica jeste da je konstantno povećanje akciza na cigarete od 2009. godine praktično uništilo domaću industriju. Prema podacima UIO, recimo, u 2009. godini UIO je izdala 224,5 miliona akciznih markica na domaće cigarete, dok je u prošloj godini izdato svega 13,05 miliona akciznih markica za domaće cigarete. Slična situacija je i sa izdavanjem akciznih markica za uvozne cigarete jer je 2009. godine izdato 310,3 miliona tih akciznih markica, dok je u 2020. godini izdato svega 164,1 milion akciznih markica za uvozne cigarete.
“U 2009. godini, kada je BiH započela usklađivanje oporezivanja akcizom duvanskih prerađevina sa legislativom EU, ukupno je izdala 534,8 miliona akciznih markica, dok je 2019. godine UIO izdala 227,3 miliona akciznih markica za obilježavanje cigareta. Taj pad se nastavio i u 2020. godini, kada je UIO u 11 mjeseci izdala 175,1 milion komada akciznih markica”, rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije u UIO.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, rekao je da je u ekonomskoj teoriji i praksi dokazano da povećanje poreskog opterećenja bilo poreza ili akciza do određenog nivoa dovodi do porasta prihoda, ali da nakon prelaska “kritične tačke” svako dalje povećanje opterećenja dovodi do pada prikupljenih prihoda jer zbog visoke cijene dolazi do porasta ilegalnog tržišta.
“Možda je najbolji trenutni primjer akciza na duvan, gdje su poreski prihodi od naplaćenih akciza rasli sve od 2009. godine zaključno sa 2019. godinom, da bi u prošloj godini znatno se smanjili. Iz toga se vidi da država ne vodi akciznu politiku. Da se kojim slučajem vodi aktivna akcizna politika, onda bi se nivo akciza prilagodio standardu građana na način da se smanji razlika u cijenama na ilegalnom i legalnom tržištu. Danas je razlika u cijeni između ova dva tržišta gotovo dupla, što pred samog potrošača, kojem je cijena bitan faktor u donošenju odluke, stavlja jednostavan izbor”, rekao je Hadžić.
On kaže da domaće duvanske industrije više nema te da je nestala, a jedan od razloga je i povećanje akciza na duvan. Kako je naglasio, sredstva od povećanja akciza usmjeravana su u tekuću budžetsku potrošnju, čime je napravljena višestruka šteta jer je uništena domaća industrija, novac je trošen nenamjenski, a na kraju je ojačalo crno tržište.
“Struka je upozoravala na ovaj scenario i prije nekoliko godina, da treba zaustaviti rast akciza, upravo kao glavni argument navodeći sve prethodno navedene razloge. Ipak, primjeri poput Crne Gore pokazuju da je moguće smanjenjem akciza vratiti prikupljene prihode od akciza u pozitivne tokove, od čega korist mogu imati svi, od građana, privrede, pa do same vlasti”, rekao je Hadžić.
I dok su u Crnoj Gori nakon što su uvidjeli grešku brzo reagovali i izmijenili lošu akciznu politiku, u BiH se svi ključni učesnici u procesu slažu da je akcizna politika krivac za ogromno crno tržište, ali se ništa ne pokreće. Iz Uprave za indirektno oporezivanje su više puta javno komentarisali kako je upravo naglo povećanje akciza krivac za veliki pad legalnog tržišta i rast ilegalnog tržišta, domaći ekonomski stručnjaci već godinama na to upozoravaju, predstavnici duvanske industrije i trgovine koji najviše trpe zbog takvog stanja to ističu, reagovali su i iz Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, kao i Udruženja poslodavaca Federacije BiH, međutim politika koja treba donijeti odluku o izmjeni Zakona o akcizama i dalje zatvara oči pred ovim problemom.
Ministarstvo: Akcizno opterećenje biće razmotreno
U Ministarstvu finansija Republike Srpske kažu da je trenutno u fazi razmatranje novog Zakona o akcizama, što otvara mogućnost da se razmotre i pitanja koja se odnose na nivo akciznog opterećenja duvana i duvanskih prerađevina.
Takođe, u ovom ministarstvu ističu da prate kretanje prihoda te da treba imati u vidu da je na znatno smanjenje prihoda od akciza na duvan i duvanske prerađevine imala uticaj i trenutna situacija izazvana pandemijom virusa korona.
“BiH je značajne prihode ubirala i na osnovu prekograničnog kretanja stanovništva iz susjednih država i kupovinom akciznih proizvoda u BiH, međutim privremeno zatvaranje granica dovelo je do negativnih efekata”, rekli su u Ministarstvu finansija RS. Nezavisne novine
