ZAGREB – Hrvatsku je kriza u vezi sa virusom korona dovela na granicu prezaduženosti i sada je najzaduženija među novim članicama EU zbog čega će dugove otplaćivati i buduće generacije, procjenjuju analitičari.
Riječ je o dugu stvorenom za vrijeme pandemije, ali i onome iz prethodnog perioda.
Prema posljednjim procjenama evrostatističara, dug sektora države, u koji, osim centralne, ulaze i lokalne vlasti, te vanbudžetski fondovi, krajem juna je dosegao vrijednost od 85,3 odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/, prenosi portal “Indeks”.
Očekivanja analitičara “Rajfajzena” pokazuju da bi Hrvatska kraj 2020. godine trebalo da dočeka s javnim dugom od 87,1 odsto BDP-a ili 391,7 milijardi kuna /52,2 milijarde evra/, što je za 26,8 milijardi kuna /3,6 milijardi evra/ više nego krajem prošle godine.
Iako je povećanje javnoga duga u Evropi u jeku pandemije prisutno u svim članicama Unije, pa neke članice imaju i znatno veći nivo, bogatije su i razvijenije od Hrvatske, što će im, kažu ekonomisti, omogućiti i lakšu otplatu dugova.
Sve ove zemlje su već u evrozoni, što im koristi i u politici zaduženja, dok se Hrvatska tek kvalifikuje za uvođenje jedinstvene evropske valute, za šta je jedan od uslova i svođenje javnog duga na 60 odsto BDP-a.
Ekonomisti već godinama upozoravaju da je rast javnog duga u slučaju Hrvatske posljedica i neprovođenja reformi koje bi smanjile javnu potrošnju. Srna