SARAJEVO – Želja većine bh. građana u dijaspori je kupovina stambenog prostora u domovini, ali proces kupovine komplikovaniji je nego što se čini u prvi mah.
Znajući da bi stambeni kredit u sebi mogao sadržavati hipoteku na sam objekt koji se kupuje, ali i određeni polog, kreditni stručnjaci preporučuju oko 20 posto, banka bi zaokružila konstrukciju bez dodatnog rizika za sebe.
Ekonomski analitičar Damir Bećirović za Klix.ba kaže kako udio doznaka i ostalih ličnih finansijskih transfera građana BiH koji žive u inostranstvu prema BiH čini 8 posto BDP-a. Ako se tome dodaju drugi oblici primanja iz inostranstva poput penzija i drugih socijalnih primanja, te prihodi po osnovu rada za inostrane kompanije, taj iznos dostiže čak 14 posto BDP-a.
“Ovo pokazuje da je finansijski potencijal dijaspore značajan za našu zemlju. Iako je uvriježeno mišljenje da se ti ljudi nikada neće vratiti u BiH veliki broj takvih pojedinaca se interesuje za kupovinu nekretnina u BiH, pri čemu ih zanima da tu investiciju finansiraju kreditima kod naših banaka. To nažalost naše banke u ovom momentu u pravilu ne omogućuju, čak i u slučaju tzv. lombardnih depozitnih kredita“, navodi on.
Razlozi su po meni prije svega pravne prirode, dodaje, a iz istog razloga ti isti građani teško da mogu podići kredite i u zemljama u kojima borave, koji su uz to i dosta povoljniji u odnosu na kredite u BiH, za kupovinu nekretnina u BiH.
“Kada je riječ o odnosu bh. banaka i dijaspore, prije dvije godine pokrenut je u našoj zemlji program kreditiranja malih i srednjih poduzeća registriranih u Bosni i Hercegovini koja ostvaruju određeni poslovni odnos sa dijasporom (vlasničko učešće, zajednički projekti ili poslovni odnos) uz osiguranje garancijama USAID-a i SIDA-e. Dio banaka nudi i posebne pakete proizvoda za dijasporu koji uključuju povoljnije uslove plaćanja i štednje“, kaže on.
Postavlja se pitanje kako usprkos realnim preprekama ipak omogućiti dijaspori dobijanje kredita u BiH.
“Ukoliko banke procijene da je to značajan tržišni segment, mislim da će naći načina, pogotovo preko svojih matičnih banaka u EU, da nađu modalitete za kreditiranje. U nekim susjednim zemljama postoje i posebne agencije za kreditno posredovanje kao službeni vanjski kanali prodaje banakarskih proizvoda koji nude kredite za kupovinu nekretnina zaposlenim u inostranstvu. Ipak mislim da će tek ulaskom naše zemlje u EU ovakvo kreditiranje će biti jednostavnije ostvarivo jer ćemo biti dio jedinstvenog EU bankarskog tržišta“, zaključuje za Klix.ba Bećirović.
Stambeno kreditiranje dijaspore otvorilo bi posve novo polje povezivanja te mnogobrojne rasute zajednice sa maticom, pokrenulo svojevrsan novi investicijski ciklus, a stotine miliona evra slobodnije bi krenula prema BiH.
Pretpostavlja se da bi benefiti koji bi se stvorili bili višestruki, profitirao bi osim banskarskog sektora bez sumnje i onaj građevinski, a došlo bi i do pojačanog priliva poreza. klix