BANJA LUKA — Glavnom tužiocu Tužilaštva Tuzlanskog kantona Tomislavu Ljubiću izrečena je javna opomena jer je iznajmljivao poslovnie prostore advokatima koji su branili optužene u krivičnim postupcima ovog tužilaštva i time „naštetio ugledu tužilačke funkcije“.
Ovo se dogodilo nakon prijave koju je Uredu disciplinskog tužioca uputio Transparency international u BIH, a podaci pokazuju da je u najmanje 13 postupaka ovo Tužilaštvo zaključilo sporazume o priznanju krivice sa optuženim licima koje su zastupali sporni advokati.
„Tuženi je kao glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva stupio u višegodišnji poslovni odnos sa advokatima koji su u svojstvu branilaca zastupali optužena lica i njihove interese u krivičnim postupcima protiv kojih je Kantonalno tužilaštvo podiglo optužnice, pa je svojim postupanjem mogao dovesti do percipiranog ili potencijalnog sukoba interesa i eventualnih situacije koje su mogle dovesti do izuzeća Kantonalnog tužilaštva čime je počinio disciplinske prekršaje iz Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH a koje se odnosi na ponašanje koje šteti ugledu tužilačke funkcije“, navodi se u prvostepenoj odluci Disciplinske komisije.
Komisija je ipak relativizovala značaj zaključenih sporazuma o priznanju krivice, uz obrazloženje da glavni tužilac nije ključna osoba pri zaključivanju sporazuma. Bitno je ipak istaći i da su sporni advokati interese suprotne strane zastupali u najmanje 50 krivičnih postupaka koje je pokrenulo ovo Tužilaštvo. Kao olakšavajuća okolnosti uzelo se i to da Ljubić „nikada nije ušao u vlastite prostorije koje je izdavao advokatima“.
Osim za narušavanja ugleda tužilačke funkcije Ljubić je proglašen odgovornim i zbog toga što je kasnio sa donošenjem odluka na pritužbe koje su stranke upućivale na naredbe o nesprovođenju istraga. U dva slučaja na odluku se čekalo duže od godinu dana iako je morala biti donesene u roku od tri mjeseca. Ljubić je u svom izjašnjenju istakao da vrijeme rješavanja pritužbi nema nikakvog značaja jer je „samo 0,01% tih pritužbi imalo osnova“. Disciplinska komisija ipak je odbacila ovo objašnjenje uz konstataciju da se rok duži od godinu dana ne može smatrati “razumnim rokom za rješavanje pritužbi”.
Bez obzira na sve ove okolnosti, glavnom tužiocu je na kraju izrečena javna opomena, objavljena u anonimiziranoj formi, tako da šira javnost nije dobila nikakvu informaciju o ovom slučaju. Na ovaj način nastavlja se praksa blage disiplinske politke prema nosiocima pravosudnih funkcija.
Visoki sudski i tužilački savjet BIH odbio je zathev TI BIH da dostavi odluku drugostepene disciplinske komisije, a prvostepena odluka je objavljena na sajtu VSTS-a tek nakon što je TI BIH to zahtijevao. VSTS nastavlja sa praksom da konačne odluke u disciplinskim postupcima, pa i kad se izriču javne opomene objavljuje isključivo u anonimiziranoj formi što samo po sebi obesmišljava insistut javne opomene. TI BIH već dugo insistira da se ovakva praksa promjeni jer ove opomene nemaju ni preventivni ni represivni karakter. Na primjer, u 2018. godini od 29 izrečenih disciplinskih mjera 17 su javne i pismene opomene sudijama i tužiocima, ali VSTS krije njihova imena i konkretne informacije o počinjenim djelima. Te informacije su u nekoliko slučajeva odbili dostaviti TI BIH, uz objašnjenje da se time štiti proces donošenja odluka. TI BiH