BANJALUKA – U 432 zavoda, agencije, instituta, službe, fonda i druge javne ustanove širom Bosne i Hercegovine zaposleno je 18 435 osoba koji raspolažu sa 1,7 milijardi KM godišnje, a najveći iznosi troše se upravo na plate zaposlenih.
Preliminarni podaci koje je Transparency International u BIH objavio u prvoj bazi javnih ustanova u BIH pokazuju da plate direktora i članova upravnih odbora najčešće idu do zakonom dozvoljenih maksimuma, a neke ustanove su kolektivnim ugovorima dale i veća prava direktorima.
Podaci nisu kompletni jer su 133 ustanove odbile da dostave neke od traženih podataka koji uključuju broj zaposlenih, iznos budžeta, sastav i primanja uprave i nadzornih odbora.
Ustanove su najviše odbijale da dostave plate direktora, a iz pristiglih podataka vidi se da najveća primanja imaju rukovodioci ustanova čiji je osnivač Vlada Kantona Sarajevo, koja je čak zakonom[1] ograničila ove plate na tri prosječne plate u FBIH u posljednja tri mjeseca.
Po zadnjim podacima Federalnog zavoda za statistiku te plate ne bi smjele biti veće od 2.823 KM, ali su ipak pojedine ustanove dale kolektivnim ugovorima i veća prava svojim direktorima.
Tako plate dekana Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije (4.504 KM), Stomatološkog fakulteta (4.173 KM), direktora Orijentalnog instituta u Sarajevu (4.149 KM) Akademije likovnih umjetnosti (3.923 KM), direktora Zavoda za medicinu rada i sportsku medicinu ZDK (3.708 KM), Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS (3.473 KM) značajno premašuju iznose od tri prosječne plate u FBIH. Kada je u pitanju Republika Srpska, po podacima koji su do sada pristigli, ubjedljivo najveću platu ima direktor Nacionalnog parka Kozara koja iznosi 3.053 KM koji rukovodi sa 54 radnika.
Treba istaći da se radi o preliminarnim podacima i da su brojne ustanove odbile da objave plate direktora, pozivajući se Zakon o zaštiti ličnih podataka, iako bi ovi podaci trebali biti javni prema stavu nadležne Agencije za zaštitu ličnih podataka BIH. Brojni apsurdni odgovori i proizvoljna tumačenja zakona stigla su u proteklom periodu na adresu TI BIH, u kojima su javne ustanove odbile pristup ovim informacijama. Tako u odgovoru Bosanskog kulturnog Centra iz Kalesije stoji da ne mogu dostaviti podatke o plati direktora jer je ona tajna, ali mogu reći da je manja od 2.000 KM, dok u JU Centar za rehabilitaciju slušanja i govora RS saopštili su da bez odobrenja resornog ministarstva ne mogu dostaviti tražene podatke.
Kada su u pitanju upravni i nadzorni odbori podaci koji su do sada pristigli na adresu TI BIH pokazuju da u cijeloj Bosni i Hercegovini najveća primanja imaju članovi Nadzornog odbora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece Pazarić, koji je zbog katastrofalnih uslova u kojima borave djeca nedavno dospio u žižu javnosti. Nije poznato koliko puta mjesečno zasjedaju upravni i nadzorni odbor, ali predsjednici primaju naknadu po 745,60 KM. Pored predsjednika, Upravni odbor ima još četiri člana, a Nadzorni odbor dva člana sa naknadom od po 559,20 KM mjesečno, tako da ove dvije kategorije Zavod koštaju preko 58 hiljada KM godišnje u neto iznosu.
Pored ovog, izuzetak je još slučaj Zavoda za zdravstveno osiguranje HNK gdje predsjednik UO prima naknadu od 600 KM mjesečno dok u ostatku BIH ove naknade uglavom ne prelaze iznos od 500 KM. Toliki je i maksimalni iznos naknade koji je svim javnim ustanovama u Republici Srpskoj dozvoljen zaključkom Vlade RS iz 2014. godine. Iako postoje rijetke ustanove koje članove upravnih odbora ne plaćaju ili plaćaju po sjednici ili mjesečno 20-30 KM, većina ih je propisala maksimalne iznose od po 500 KM ili 400KM, bez obzira na veličinu i značaj ustanove.
Bilo da se radi o Vodama Srpske, Institutu za javno zdravstvo RS koji imaju preko 200 zaposlenih ili Agenciji za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS koja ima 12 zaposlenih, primanja članova UO idu do maksimalnih 500 KM mjesečno. Zanimljiv je primjer Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske koja je članovima UO dodijelila naknadu od 200 KM mjesečno, iako za to nije imala novca u budžetu i nije dobila saglasnost resornog ministarstva što je dovelo do sudskog spora.
Treba imati u vidu da se upravni odbori rijetko sastaju i da je naknada u većini ustanova ista bez obzira na broj sjednica.
Takođe primjetno je da pojedine osobe obavljaju funkcije u više upravnih i nadzornih odbora, a postoje i brojni primjeri gdje izabrani zvaničnici i narodni poslanici upravljaju javnim ustanovama i praktično „sami sebi“ podnose izvještaje o radu. Podaci koje je TI BIH objavio u prvom registru javnih ustanova trenutno uključuju sastav upravljačkih tijela, njihova primanja i iznos budžeta a u narednom periodu u registar će biti uključeni brojne zdravstvene ustanove kao i one koje su do sada odbile dostaviti ove podatke.
TI BiH je u sklopu istraživanja do sad uputio oko 200 urgencija na adrese ustanova koje nisu dostavile tražene informacije, te 25 žalbi i dvije tužbe prema javnim ustanovama koje su djelimično ili u cjelosti odbile pristup ovim informacijama.
Baza javnih ustanova se redovno ažurira sa pristiglim podacima i odgovorima, a dostupna je na sledećem linku transparentno.ba/javne-ustanove
Transparentno.ba