BANJALUKA – Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da Srpska želi da korišćenje prirodnih resursa bude isključivo u funkciji njenog razvoja, navodeći da je do sada izgrađeno 29 malih hidroelektrana, u toku je izgradnja još sedam, a ukupna vrijednosti svih 36 objekata je 352 miliona KM.
Đokić je dodao da to nisu male investicije, ističući da su u izgradnji tih objekata učestvovale stotine radnika, a brojne domaće firme su stekle reference da mogu da grade takve objekte i na nekim drugim područjima.
“Republika Srpska do sada je dobila oko 107 megavata instalisane snage. To nije malo sa stanovišta ukupnih bilansa koje ima Srpska, posebno što imamo obavezu da povećavamo obim energije proizvedene iz obnovljivih izvora”, izjavio je Đokić za “Glas Srpske”.
Govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama, o kojima je u Narodnoj skupštini vođena ozbiljna rasprava, on je naveo da je riječ o sitnim promjenama zakona zato što nomotehnička pravila ne dopuštaju obimniju promjenu i moralo bi da se ide u predlaganje novog zakona, a za to još ne postoji potpuna spremnost.
“Cilj ovih izmjena je da unaprijedimo postupak davanja koncesija i da resursima kojima raspolaže Republika Srpska upravljamo najracionalnije i s ciljem daljeg razvoja Srpske”, naveo je Đokić.
Prema njegovim riječima, rasprava u Narodnoj skupštini obilovala je različitim temama i mnogo više se govorilo o onome što uopšte nije sadržaj predloženih izmjena i dopuna zakona.
“To se ne dešava prvi put u našem parlamentu, ali rasprava je pokazala da su koncesije ozbiljna i važna tema jer koncesije nisu samo ekonomsko, već društveno pitanje. I razumljivo je da građane interesuje kako se upravlja njihovim resursima, kako se oni daju na upravljanje, kako oni koji dobiju koncesije koriste resurse, da li je to u interesu razvoja, da li utiče na životnu sredinu, da li je u funkciji podrške lokalnoj zajednici i još mnogo, mnogo toga”, naglasio je Đokić.
On je naveo da razumije zahtjeve za obustavljanje dodjela koncesija i dodao da treba ozbiljno shvatiti svaku primjedbu koja dolazi od građana, nevladinog sektora ili institucija u kojima se upozorava da je došlo do devalviranja prirodne okoline na mjestima gdje su izgrađeni neki objekti.
“Na svakom mjestu gdje se desi tako nešto potrebno je spriječiti i zaustaviti razvoj tog projekta”, naglasio je Đokić.
On je rekao da se koncesije dodjeljuju na bazi realnih procjena i kroz studije o opravdanosti koje se kasnije moraju poštovati pri izgradnji tih objekata.
“Ako se sve to dosljedno poštuje, onda ne bi trebalo da bude problema, ali ako se odstupa od studija i glavnog projekta, onda nastaje problem. Moguće je da je toga negdje bilo i da je to izazvalo reakciju građana i na svakom mjestu gdje se desi tako nešto, to treba da bude spriječeno i zaustavljeno”, istakao je Đokić.
Kada je riječ poređenjima koncesionih politika u Srpskoj i u FBiH, koja su se čula na sjednici Narodne skupštine, Đokić je naglasio da Srpska želi da korišćenje prirodnih resursa bude isključivo u funkciji njenog razvoja i da je to suština i aktivnosti Ministarstva i drugih institucija kojima je to posao.
“Srpska ima dobro uređen koncesioni postupak, ali uvijek je potrebno raditi na njegovom poboljšanju i jačanju nadzora kroz Komisiju za koncesije i inspekcijske organe. S druge strane, u FBiH se koncesiona aktivnost sprovodi kroz kantone, tako da imate 10 različitih koncesionih politika, što izaziva brojne reakcije”, naveo je Đokić. Srna