MOSKVA, Zlatne rezerve koje je Banka Rusije sakupila omogućile su da rublja u aprilu ne podlegne ogromnom padu, održavajući devizne rezerve na rekordno visokom nivou. Stručnjaci su sigurni da ulaganja u plemenite metale neće samo donijeti solidan prihod Centralnoj banci, već će pomoći i da se brzo smanji udio američkog dolara u međunarodnim plaćanjima.
Za pet godina Rusija je značajno povećala svoje rezerve zlata. Ispravnost ove strategije je postala očigledna tokom krize: čak i pored valutnih intervencija za podršku rublje, Banka Rusije je zahvaljujući rastućim cijenama plemenitih metala zadržala zlato i devizne rezerve.
U martu i aprilu Centralna banka je potrošila 6,6 milijardi dolara, prodavajući 250-300 miliona dnevno. Kao rezultat toga, rublja je pala za 20 posto, što je malo s obzirom na činjenicu da su cijene nafte pale gotovo trostruko. Prema proračunima analitičara „Gasprom“ banke, bez valutnih intervencija, dolar bi do početka maja vredeo više od 110 rubalja.
Istovremeno, vrijednost zlatnih rezervi u međunarodnim rezervama Banke Rusije porasla je u aprilu zaključno sa 1. majem, za šest milijardi, na rekordnih 126 milijardi.
Početkom januara, Centralna banka je imala 554,4 milijarde dolara, 15. maja 562,9 milijardi. Samo u drugoj sedmici maja, zlatne rezerve su se povećale za 500 miliona.
Kriza izazvana pandemijom koronavirusa i pad cijena nafte pokazali su ispravnost ruske strategije posljednjih godina o povećavanju zlatnih rezervi.
Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, Rusija je 2018. godine kupila 274,3 tone zlata, 2019. godine 158,1, a 2020. godine 28 tona. Stručnjaci kažu da je kupovina zlata u potpunosti opravdana. Danas rezerve plemenitih metala obezbjeđuju stabilnost deviznih rezervi, a uz to donose i značajan prihod.
Ove sedmice se zlatom trgovalo po najvećoj vrijednosti od 2012. godine: više od 1750 dolara za uncu. Analitičari su sigurni da to nije granica budući da je plemeniti metal najpouzdaniji instrument za ulaganje u krizi.
Istovremeno, povjerenje investitora u tradicionalni zaštićeni aktiv, državne obaveznice SAD, brzo opada. Prema podacima američkog Ministarstva finansija, u martu su strani vlasnici državnih obaveznica rasprodali hartije od vrijednosti za rekordnih 256 milijardi dolara.
Tako se Saudijska Arabija oslobodila američkih obaveznica za 25,3 milijarde, Brazil za 21,5, Indija za 21, Tajland za 9,5.
Banka Rusije koja je 2018. godine prodala gotovo cjelokupan paket državnih obaveznica na tržištu, trostruko je smanjila preostalo — sa 12,58 milijardi na 3,85. To je manje od jednog procenta međunarodnih rezervi zemlje.
Smanjujući udio američkih aktiva u rezervama, centralne banke polako ali sigurno oduzimaju dolaru status svetske rezervne valute. Što je i razumljivo: u borbi protiv koronavirusa Vašington preplavljuje ekonomiju neosiguranim novcem.
U borbi protiv koronavirusa Vašington preplavljuje ekonomiju neosiguranim novcem pa povjerenje investitora u državne obaveznice SAD, brzo opada.
Prvo je pandemija Kovid-19 izazvala porast potražnje za dolarom u drugim zemljama, i američke Federalne rezerve su odštampale mnogo novca za inostrano tržište. Zatim je zbog zaustavljanja američke ekonomije tokom karantina došlo do deficita novca na domaćem tržištu, koji je takođe morao da se nadoknadi štampanjem novca.
Pored toga, FED je snizio svoju kamatnu stopu na nulu, a Donald Tramp traži da regulator skroz pređe u negativnu zonu. Prema mišljenju eksperata, to će neminovno dovesti do devalvacije američke valute.
Nakon toga će usljediti devalvacija dolarskih aktiva i haos na međunarodnim tržištima, slično kao kriza sedamdesetih kada je Vašington odustao od zlatnog standarda.
Da bi smanjile rizik, sve više zemalja pokušava da u spoljnoj trgovini zameni dolar drugim valutama. Prije svega je riječ o državama koje nisu spremne da prihvate Trampov princip „Amerika iznad svega“. Ovdje dalji tok događaja diktira BRIKS.
Prema podacima Federalne carinske službe, udio dolara u plaćanjima Rusije sa Indijom i Kinom prošle godine opao je za četvrtinu: sa 73 posto na 49 posto, a plaćanje nacionalnim valutama se povećalo sa 19 posto 2018. godine do 28. posto 2019. godine. Rublja predstavlja 14 posto trgovine Rusije sa zemljama BRIKS — šest procentnih poena više nego u 2018. godini.
Analitičari su uvjereni da će udio nacionalnih valuta, zasnovan na ogromnim zlatnim rezervama centralnih banaka, u međunarodnim plaćanjima brzo rasti. Nije slučajno što su prošle godina najveći kupci plemenitih metala, pored Rusije, bile Kina i Indija.
Peking je prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, od januara 2019. godine povećao svoju zlatnu rezervu za 105,9 tona, a Delhi za 41,4. Ukupno, prema procjenama Svjetskog savjeta za zlato, centralne svjetske banke su prošle godine kupile 651 tonu plemenitih metala. Ovo je rekord za 49 godina.
Stručnjaci ističu: povećanje zlatnih rezervi ukazuje na put za dalje smanjenje ulaganja u američke obaveznice i, shodno tome, upotrebu dolara u međunarodnim plaćanjima.
U izvještaju investicione banke „Džej-pi Morgan čejs“ je navedeno da se pokretač ekonomskog rasta kreće u pravcu Azije. U narednim decenijama će dominacija SAD i dolara u globalnoj ekonomiji biti zamjenjena sistemom u kome Azija dominira.
To znači da će dolar pojeftiniti u odnosu na druge valute i zlato. Statistički podaci pokazuju da su Rusija, Kina i Indija u potpunosti spremne za takav razvoj događaja. Sputnik