Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Vaspitačicama veće plate, roditeljima skuplji vrtić

    20. Februara 2026. — 14:17

    OC „Jahorina“ posao od 180.000 KM dao firmi osnovanoj osam dana prije tendera

    20. Februara 2026. — 14:16

    Nakon “Prointera” i “Infinity” utopljen u „Fusion“

    20. Februara 2026. — 13:07

    Banjalučkoj firmi „DCM media“ milion KM za promociju „Autoputeva“

    20. Februara 2026. — 12:37
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Za podsticaje malim i srednjim preduzećima 2,5 miliona KM

    20. Februara 2026. — 10:57

    Hoće li BiH ovog proljeća ući u SEPA

    18. Februara 2026. — 09:43

    Najveći talas bankarskih spajanja u Evropi

    17. Februara 2026. — 09:24

    Vlada se pohvalila likvidnošću pa krenula u zaduženje od 60 miliona

    16. Februara 2026. — 11:53

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Srbija uvodi oznaku “100 odsto iz Srbije”

    20. Februara 2026. — 12:40

    Ostaje na snazi bescarinski uvoz električnih automobila u BiH

    20. Februara 2026. — 10:00

    Nakon Temua, Evropska komisija istražuje Shein

    18. Februara 2026. — 14:01

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Trend kratkih putovanja u porastu u Evropi

    18. Februara 2026. — 12:29

    Ryanair ukida brojne evropske letove zbog visokih poreza

    18. Februara 2026. — 11:16

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Trgovinski deficit u januaru 511 miliona KM

    20. Februara 2026. — 15:35

    Izvoz oružja i municije povećan osam puta

    20. Februara 2026. — 11:30

    Ako pada transport, tone i privreda

    18. Februara 2026. — 07:41

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Ostrvo traži nove stanovnike: Nudi kuću, 18.000 evra…

    16. Februara 2026. — 09:02

    Ova je pizza pod zaštitom UNESCO-a: Znate li po čemu se razlikuje?

    15. Februara 2026. — 13:02

    Cijene čokolade naglo rastu na Dan zaljubljenih, marketinški trik ili nešto drugo

    14. Februara 2026. — 12:02

    Kina prestigla SAD kao najvažniji trgovinski partner Njemačke

    20. Februara 2026. — 15:01

    Uzgoj kafe na udaru klimatskih promjena

    19. Februara 2026. — 09:02

    Amazon izgubio 450 milijardi dolara tržišne vrijednosti u samo devet dana

    18. Februara 2026. — 08:16

    U njemačkoj industriji ugašeno 124 hiljade radnih mjesta

    17. Februara 2026. — 14:24
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Kraj odiseje grčke ekonomije?

Kraj odiseje grčke ekonomije?

Dragana EremijaDragana Eremija24. Aprila 2020. — 07:00Nema komentara6 minuta čitanja

ATINA, Deset godina je prošlo otkako je Grčka priznala da je pred finansijskim kolapsom.

Ti događaji u međuvremenu su poprimili odlike antičkog epa.

Grčka je otada napredovala, ali sada je opet pred Scilom i Harbidom korone.

Godina je 2010. A dan 23. april Kao Itaka je tadašnjem socijaldemokratskom grčkom premijeru Jorgosu Papandreuu poslužila panorama luke na ostrvu Kastelorizo. Papandreu je tu objavio da je nevolja teška: Grčka više nije sposobna da plaća svoje dugove i mora da potraži pomoć.

Svjetskom tržištu kapitala sve manje se dopadalo to kako se u Grčkoj odnose prema novcu, pa su kamate na pozajmice sve više rasle – sve dok Atina to više nije mogla sebi da priušti. Priskočila je Evropska unija sa programom kredita teškim 110 milijardi evra kako bi se, u narednih 18 mjeseci kako-tako povratilo povjerenje investitora. Ali tu finansijsku injekciju Grčka je trebala to plati bolnim reformama i rezovima.

Napredak je trebalo da provjerava tzv. “Trojka” – predstavnici Europske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Ali velike muke zadavale su čak i sitne promjene. Samo jedan primjer: bile su potrebne čitave dvije godine da se mlijeko za bebe više ne prodaje samo u apotekama, već – i to mnogo jeftinije – i u samoposlugama. Čak su i protiv toga neki u Grčkoj protestovali.

Korak napred, dva koraka nazad

A da ne govorimo o bijesu zbog smanjivanja plata službenicima i manjim penzijama, što je u nekim slučajevima ispalo i do 40 odsto manje. Sve to je neminovno vodilo do žestokih okršaja i na ulicama i u parlamentu, iznenadnih promjena vlada i stalnih svađa s Briselom. Tek 2018, šest i po godina kasnije nego što je bilo planirano, Grčka je izašla iz spasilačkog programa. Grčki konzervativni poslanik u Evropskom parlamentu Jorgos Kircos smatra da su krivci za to i jedna i druga strana:

“S jedne strane, evropski partneri umanjivali su problem u Grčkoj kako ne bi uplašili sopstvene birače, ali i u Atini su svaka vlada i kompletna opozicija sve vrijeme udarali ko u klin, ko u ploču, a pritom stalno optuživali Evropu da je kriva za sve.“

Premijer Papandreu je platio cijenu: povukao se već 2011, i mada je nekada važio za nadu Grčke, danas je njegova stranka beznačajna.

Da li je Grčka spašena? Profesor ekonomije na Univerzitetu u Atini Panajotis Petrakis je po tom pitanju oprezan: grčka privreda prije svega zavisi od turizma i njena struktura se za sve ove godine gotovo uopšte nije promijenila. Nije se promijenila ni navika države da pozajmljuje novac, ako se pogledaju apsolutni iznosi. Ipak, dobilo se donekle na vremenu:

“Dogovoreno odlaganje otplate dugova je praktično isto što i opraštanje tih dugova”, smatra profesor Petrakis.

Kad ne bi bilo novih grešaka…

Prema tome, Grčka bi zaista – tamo negdje 2030. – mogla konačno da pristane u sigurnu luku. Ako ne bi bilo nekakvih grešaka. I MMF je u doba krize opasno potcjenio opasnost problema likvidnosti u Grčkoj “u punom opsegu”, što su još 2013. priznali i ekonomisti te organizacije.

Profesor ekonomije Petrakis nerado priznaje da političari u Atini “nisu uvijek bili svjesni obima problema u ekonomiji” i podsjeća da su čak i 2015. širili uvjerenje da postoji i neki drugi način da se izađe iz nevolje. Ali taj drugi put je, kaže, vodio u katastrofu. To su vremenom morali da shvate čak i populisti ljevičarske Sirize koja je 2015. došla na vlast uz obećanje da će okončati mjere štednje.

Tadašnji premijer Aleksis Cipras, a još više njegov ministar finansija Janis Varufakis, pozvali su građane da na referendumu da li Grčka i dalje mora da štedi. Odgovor građana mogao se očekivati, ali ne i reakcija Ciprasa. Grci su, naime, odbacili štednju, ali je paralelno s tim tadašnji njemački ministar finansija Volfgang Šojble zaprijetio Atini da će morati da se oprosti od zajedničke valute, evra.

Cipras je onda odjednom okrenuo kormilo i u parlamentu ipak izvojevao odluku o mjerama štednje po ukusu EU i MMF. Sve do danas se ne zna tačno da li je njemački ministar finansija uopšte smio da tako prijeti Grčkoj i da li se o tome dogovorio sa bilo kim, recimo sa kancelarkom Angelom Merkel. S druge strane, grčki ministar financija Varufakis bio je uvjeren da je i to cijena koju treba platiti. Epilog je poznat: danas je on na čelu još lijevije stranke koja je takođe u parlamentu i najžešći je protivnik nekadašnjeg kolege, Aleksisa Ciprasa.

Opasni tesnac i nemirno more pandemije

A i Ciprasova Siriza doživjela je poraz: u julu prošle godine novi premijer postao je Kirjakos Micotakis koji je jasno najavio da će imati više sluha za investitore s međunarodnog tržišta novca. Onda je došlo ljeto koje je i u Grčkoj bila odlična turistička sezona. Iz Atine su počele da stižu i dobre vijesti: suficit je rastao, na berzi u Atini poslovi su išli dobro. Sada i sama može da dogovara povoljne kredite, između ostalog i iz SAD.

Još uvijek se vodi žestoka rasprava čija je to zasluga: liberalne politike sadašnje vlade ili mjera štednje, kako to tvrde opozicioni socijalisti. Bilo kako bilo, činilo se da je Grčka zašla u mirnije vode.

Ali sada je došla pandemija. Ekonomija je stala, a u Grčkoj se boje i da pomisle kakva će biti turistička sezona – lako je moguće gotovo nikakva. Bivši grčki ministar finansija Gikas Harduvelis smatra da bi recesija ove godine mogla da iznosi pet odsto, ali ekonomista Petrakis misli da je bivši ministar čak i sa tom crnom brojkom optimista. Petrakis navodi izvore MMF koji Grčkoj predviđa minus od deset procenata. Takav pad ta zemlja nije doživjela još od najveće krize 2011.

Ali baš kao i svi ozbiljni ekonomisti, i prof. Petrakis priznaje da naprosto ne zna šta donosi budućnost sa ovom pandemijom. Privreda je “gladna” i u suštini spremna da se što prije vrati u normalu. Možda u tom zaletu čak i premaši stanje od prije izbijanja pandemije. Onda bi i brojke mogle da budu manje mračne.

A ako se to ne dogodi?

“Šta da vam kažem. Onda ćemo morati sve ponovo da računamo”, kaže bivši ministar Harduvelis.

Onda će i sigurna luka za Grčku, i nakon više od deset godina, ostati tamo negdje daleko na pučini…  Deutsche welle

ekonomija grcka kriza
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakDo 8. maja suspenzija proizvodnje automobila
Sljedeći članak Pandemija pogurala prodaju pleksiglasa

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

BiH gigant se prodaje za 225 miliona KM

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Trgovinski deficit u januaru 511 miliona KM

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Vaspitačicama veće plate, roditeljima skuplji vrtić

20. Februara 2026. — 14:1701 minuta čitanja

BANJALUKA – Grad Banjaluka i Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje postigli su danas kompromis oko isplate plata vaspitačicama, pa najavljenog štrajka u ponedjeljak neće biti.

OC „Jahorina“ posao od 180.000 KM dao firmi osnovanoj osam dana prije tendera

20. Februara 2026. — 14:16

Nakon “Prointera” i “Infinity” utopljen u „Fusion“

20. Februara 2026. — 13:07

Banjalučkoj firmi „DCM media“ milion KM za promociju „Autoputeva“

20. Februara 2026. — 12:37

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.