Koletić: Edukacija PR stručnjaka je temelj dobrog ugleda kompanija i brendova

BANJALUKA – Informacije su dostupne svugdje, ali je pitanje na koji način se one iskoriste. Odnose s javnošću čine stručnjaci koji te informacije koriste na pravi način da bi svojim strategijama, taktikama, inspiracijom i trudom očuvali i podigli ugled određenih ličnosti, kompanija i brendova na zavidan nivo, kaže u intervjuu za portal CAPITAL.ba Danijel Koletić, organizator i glavni pokretač PRO PR konferencije.

Regionalno najvažnija i sa najdužom tradicijom „PRO PR konferencija“ održava se ove godine od 18. do 21. marta u hotelu Breza, u Termama Olimia Podčetrtek, u Sloveniji. Predavači iz Japana, Španije, Rusije, Velike Britanije, Australije, Njemačke, Belgije, ali i iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Mađarske, Bugarske, pričaće o važnosti odnosa s javnošu i poziciji ove profesije u regionu i svijetu.

CAPITAL: Zašto doći na PRO PR?

KOLETIĆ: Želite li ostati ili postati lider na području odnosa s javnošću, koliko god vi mislili da znate i bez obzira na vašu funkciju, dobro bi bilo da se edukujete, a još važnije da se povežete. Upravo je to moto i misija PRO PR konferencije. Uprkos vještačkoj inteligenciji i generičkim odgovorima, još uvijek treba staviti čovjeka i njegovo znanje na prvo mjesto. PRO PR je, što god drugi mislili, vodeća i prva konferencija fokusirana na teme odnosa s javnošću koja dovodi vrhunske stručnjake i povezuje lidere na ovom području. Ove godine postoji i razlog više, a to je da naši učesnici i predavači u trenutku kada vremena nedostaje, pronađu vrijeme za sebe i otkriju čaroliju znanja i da se prepuste energiji Terme Olimia u Podčetrteku u Sloveniji.

CAPITAL: Postojite 18 godina. U tom razdoblju su nastajali ali i nestali brojni događaji sličnog tipa. Šta je to što PRO PR izdvaja od drugih?

KOLETIĆ: Energija ljudi koji su prepoznali PRO PR kao konferenciju je ono što nas je održalo. Nažalost, naš najveći organizacijski izazov predstavlja oraganizovanje ove konferencije na različitim lokacijama, u različitim državama. Međutim, vjerovanje u viziju i u projekat, a da ne stavljaš na prvo mjesto novac nego struku, mora se vratiti dobrim. Više od 12 godina bio sam predmet debata, procjena i ocjena o PRO PR konferenciji – je li ovaj skup dobar, treba li na njega ići i podržati ga. Vjerujem da svaka organizacija konferencije zahtjeva upornost i vrijeme. Ovu konferenciju organizuje mali broj ljudi: Žarko Simović iz Srbije, Josipa Terzić i Julijana Mikulić Jurković iz Bosne i Hercegovine, Marjeta Kirn Kljajič i Lidija Pavlin iz Slovenije, te Konstantin Ikonomov iz Makedonije, ali i naši stalni učesnici nam pomažu u organizaciji kroz dobre preporuke. Takođe, radimo uz podršku specijalizovane agencije za praćenje i analizu medija Press Clipping, koja svoju kancelariju ima u Banja Luci, Zagrebu, Skoplju i Mariboru i koji nas prate već 18 godina. Kada bih gledao uloženo i dobiveno, vjerujem da smo na pozitivnoj nuli nakon 17 godina. Iz poštovanja prema brojnim stranim predavačima, kada ih pozivate, morate ih lično sresti, što zahtijeva vrijeme, ali i finansije. PRO PR u posljednje tri godine podržavaju i regionalna strukovna udruženja – Slovensko društvo za odnose s javnošću, Hrvatska udruga za odnose s javnošću i Društvo Srbije za odnose s javnošću, no dugi niz godina to nije bilo tako. Zahvalan sam članovima upravnih odbora, a prvenstveno predsjednicima svih organizacija što su prepoznale PRO PR konferenciju koja promiče odnose s javnošću. Više puta sam naglasio da je unutar naše industrije „ego“ onaj koji umjesto da spaja, razara. A ima ga i u drugim industrijama. PRO PR konferencija postala je međunarodna i priznata pa je tako održava i IPRA, međunarodna organizacija za odnose s javnošću sa sjedištem u Londonu. Rekao bih na kraju da kao i za svaki posao, tako i za ovaj je potrebno osim upornosti, puno rada i odricanja. Održali smo se zbog naših sudionika koji vide i prepoznaju programsku kvalitetu koju donosimo. Onaj tko se bavi odnosima s javnošću, a nije bio na PRO PR konferenciji, ima priliku. Mi smo kao tim uvijek radosni vidjeti kolegice i kolege iz struke.

CAPITAL: Šta je u fokusu ovogodišnje konferencije. Šta će biti ponuđeno učesnicima?

KOLETIĆ: Učesnici mogu opušteno razmišljati koja će znanja implementirati u svojim godišnjim ili strateškim planovima. Očekuje ih 23 predavanja, 4 radionice i specijalizovani panel pod nazivom „Komunikacija u farmaceutskoj industriji i mediji“. Ali život brzo prolazi, očekuje ih prije svega upoznavanje sa novim kolegama i kolegicama i sa predstavnicima medija, ako su spremni prvi prići. Očekuje ih i trenutak u kojem mogu biti sami sa sobom jer takvi trenuci su jednako važni. Ponekad zaboravljamo na sebe, ritam života postaje sve okrutniji. Stručnjaci u odnosima s javnošću nikada neće biti dovoljno plaćeni za sve ono što rade. Ovaj posao zahtjeva puno ljubavi, fleksibilnosti, razumijevanja, kreativnosti, a ponekad i prilagođavanja. Postoje kolegice i kolege koji su zamijenili po nekoliko predsjednika uprava, upravnika i gradonačelnika, oni moraju biti jako tolerantni i izboriti se da bi, ne samo uprave, nego i zaposleni razumjeli čime se oni bave i koju odgovornost imaju. U fokusu ovogodišnje konferencije su ljudi i odnosi s javnošću, ljudi čine posao bez čijeg znanja se ne može, a ako pritom ti ljudi nose harizmu ambicioznosti iza koje se krije ogromna odgovornost koju ponekad ljudi ne vide, onda možemo jednostavno zaključiti da je PRO PR ne samo vodeća, nego i jedna od rijetkih konferencija koja povezuje svijet.

CAPITAL: Koja imena iz svijeta odnosa s javnošću su potvrdila svoj dolazak?

KOLETIĆ: Ove godine imamo predavače iz Japana, Španjolske, Rusije, Velike Britanije, Australije, Njemačke, Belgije, ali i iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Mađarske, Bugarske. Svoj dolazak su potvrdili Rob Morbin, generalni direktor međunarodne savjetodavne organizacije za komunikacije (ICCO), Martin Nesirky, direktor Centra za informisanje Ujedinjenih naroda (UNIS) u Beču, Carlos Chaguaceda, direktor Muzeja Prado u Madridu, Kazunori Azeyanagi, predsjednik korporacije Dentsu Inc. u Japanu, Robert Wester, generalni direktor Berenschot EU. Ali ne želim podcjenjivati niti znanje domaćih stručnjaka. Moje iskustvo mi govori da moje kolegice i kolege imaju jako puno znanja, ali su ponekad oni koji znaju pomalo samozatajni, za razliku od stručnjaka iz svijeta koji se znaju kvalitetnije pozicionirati. Zato je jedan od ciljeva PRO PR konferencije stranim predavačima i gostima ukazati na znanje i iskustva naših ljudi.

CAPITAL: “Networking in motion”, odnosno “Povezivanje u pokretu“ stalni je moto konferencije. Zašto ste odlučili baš za tu poruku-ideju koja povezuje sve konferencije?

KOLETIĆ: Mi smo zaista u pokretu jer smo svake godine na drugoj lokaciji. Isto tako, ovaj moto povezivanja ljudi stariji je nego društvene mreže. Svi smo mi u nečijoj funkciji, ponekad nas se nedovoljno cijeni, ponekad je naša misija u spašavanju ugleda brendova, institucija ili pojedinaca koji upravljaju. Nažalost, ako sistemski ne radite, ne komunicirate i u konačnici nemate za to ljude i budžete, a prije svega networking, odnosno niste povezani sa ljudima, onda se postavlja pitanje razumijete li ulogu odnosa s javnošću. Upravo mi povezujemo ljude, a ljudi kasnije komuniciraju prema potrebama. Kažu da s novcem možete kupiti gotovo sve, ali je pitanje možete li kupiti ugled.

CAPITAL: Prepoznaju li naše kompanije, pogotovo one iz privatnog sektora značaj i ulogu PR-a? Koliko su spremni da svoj novac usmjeravaju u tu stranu, da ulažu u kadrove, u njihovu edukaciju?

KOLETIĆ: Samo onaj tko razumije ili je spreman istražiti što se to krije osim onoga što se vidi iza uspješnih brendova i predsjednika uprava, a pritom mislim na oglašavanje, bilo digitalno ili putem oglasa, u konačnici će doći do odgovora da su to odnosi s javnošću. Nažalost, uprkos dostupnim informacijama još uvijek unutar porodičnih kompanija postoji velik broj onih čiji vlasnici misle da sve znaju i da su odnosi s javnošću za njih trošak ili „prodavanje magle“. Jedno je imati viziju, drugo strategiju, a treće taktike. Ne možemo osuđivati ljude, ali možemo osuđivati njihovo neznanje. Zato postoje uspješnije ili manje uspješne kompanije. Treba cijeniti svakog preduzetnika jer i onaj ko ima jednog zaposlenog predstavlja velik uspjeh za zajednicu. Ali ako neko želi biti uspješniji, mora imati ne samo konsultante za odnose s javnošću već i one koji se bave finansijama i provođenjem različitih drugih vrsta usluga koje mogu doprinijeti razvoju njegove kompanije. Politike trebaju dati što veću potporu preduzetništvu i trebaju slušati preduzetništvo jer od njega žive, baš kao što odnosi s javnošću i PRO PR konferencija povezuju.

CAPITAL: Osjećaj je da PR industrija u cijeloj BiH na dosta nižem nivou u odnosu na zemlje regiona. Ispravite me ako griješim?

KOLETIĆ: Nažalost, složio bih se sa vama jer da bi se struka cijenila, treba postojati jedinstvo struke. Kada govorimo o komunikaciji, onda je ona globalna i otvorena, bez obzira na boju kože, vjeroispovijest, nacionalnost. Ali nažalost, ponekad interesi pojedinaca unutar političkih krugova stvaraju klimu koja umjesto da otvara, zapravo zatvara komunikaciju. To se događa i u odnosima s javnošću jer unutar svake države na svijetu, pa tako i naših u regiji, naći ćete ljude koji usko gledaju. Ako posmatrate vrhunske doktore, oni danas sarađuju, obavljaju se operacije gdje različiti timovi putem video konferencija sudjeluju svojim savjetima da bi spasili živote ljudi. U Bosni i Hercegovini postoje brojni stručnjaci koji znaju svoj posao. Postoje i direktori koji razumiju ulogu ove struke, ali nažalost ne postoji jedinstvo struke koje bi se izborilo za još snažniju percepciju. Ne možete očekivati od javnosti, bilo poslovne ili uticajne, da vas cijeni ako sami dovoljno ne cijenite svoju struku. Nastojim biti pozitivan i uvijek sam spreman ljudima pružiti potporu. Vjerujem u žene i u žensko preduzetništvo pa se nadam da, ako se ne može struka u cijelosti povezati, da će se barem povezati žene u odnosima s javnošću unutar Bosne i Hercegovine pa će ova ideja biti prva takve vrste u svijetu ili među prvima. Ovo vam govorim promatrajući snagu žena unutar odnosa s javnošću, što ne znači da mi muškarci manje znamo. Da bi struka bila prepoznatljivija, nažalost treba osim entuzijazma, pozitivne energije i razmišljanja, izdvojiti privatno vrijeme i uložiti ga u okupljanje ljudi. To je u konačnici putovanje koje zahtjeva jedinstvo razmišljanja, ali i finansijsku podršku. Žao mi je što Bosna i Hercegovina nije dovoljno strukovno povezana, ali je zato znanje stručnjaka na visokom svjetskom nivou.

CAPITAL: Gdje su najveća ograničenja?

KOLETIĆ: Najveća ograničenja su u „neznanju“ onih koji odlučuju. Treba se zapitati kada je neki političar, direktor državne institucije, velike ili male kompanije, bio na konferenciji za odnose s javnošću ili kontinuirano prošao kurs vezan za strategiju koja se tiče njegovog brenda ili institucije. Neki će reći da to nije njihov zadatak i da za to postoje odjeli i ljudi. Ja bih se složio s time, ali ako onaj koji je lider ili se smatra liderom nije spreman šest puta godišnje izdvojiti vrijeme za različite specijalizovane edukacije, od kojih smatram da su odnosi s javnošću jedna od ključnih, jer ona čuva njegov ugled, onda će teško razumjeti transformaciju koja se događa na području ove struke, a koja je jedan od ključeva uspjeha, kako osobnog tako i poslovnog.

CAPITAL: D. Eremija