NEUM, ČAPLJINA – Mada zvuči gotovo nevjerovatno, proizvodnja mandarina u BiH je u protekloj deceniji porasla gotovo 20 puta.
Ovog južnog voća smo tokom 2009. godine ubrali skromne četiri tone, a prošle godine čak 79 tona.
U tom periodu porastao je i broj rodnih stabala mandarina, i to sa 2.040, na 5.200, ali je, što je još značajnije, višestruko skočio prinos po stablu – sa 2,2 na 15,2 kilograma.
Sve više se kod nas pije i limunada od domaćeg limuna, čiji je ukupan prinos takođe porastao, ali, istina, ne u istom omjeru kao kada je riječ o mandarinama.
Lani smo, naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, proizveli 15 tona limuna, a deceniju ranije pet tona manje. Povećan je prinos po stablu limuna, ali obeshrabruje to što je opao broj stabala sa 3.395 na 2.150.
Kada je riječ o južnom voću, sve su optimističniji podaci koji pokazuju proizvodnju smokava u BiH, kojih smo lani ubrali čak 980 tona, a deceniju ranije 676 tona.
U tom periodu skočio je i broj rodnih stabala smokve, sa 59.030 na 77.790, ali i prinos po stablu, sa 11,4 na 12,6 kg.
Stručnjaci ističu da baš i ne živimo na području na kojem bi se moglo razmišljati o masovnijoj proizvodnji mandarina i limuna. Za smokve je situacija znatno bolja.
“Mi imamo nekoliko vrlo ozbiljnih nasada smokve, kako onih koji su u rodu, tako i onih u fazi podizanja, odnosno zasađene su, samo treba nekoliko godina da se stablo razvije i da mu dođe ozbiljniji rod”, rekao je Marijo Leko, pomoćnik direktora za biljnu proizvodnju i tehnologiju Federalnog agromediteranskog zavoda.
Kako je dodao, zemljište u Hercegovini koje je pripremljeno za proizvodnju smilja, ali je ta proizvodnja u ogromnoj mjeri prekinuta, postalo je odlično za uzgoj smokve.
“I ne samo smokve, nego i domaćeg i divljeg šipka, badema, masline te vinove loze. To su, dakle, kulture za koje držimo da ima smisla uzgajati ih u Hercegovini. A proizvodnja limuna moguća je u zaštićenim prostorima, ali ne vidim da bi to za područje Hercegovine bilo u mjeri koja bi imala neki značaj”, naveo je Leko.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o mandarini, ona može imati određeni značaj u opštinama kao što su Neum i Čapljina.
“Sorte mandarine koje su otpornije na niske zimske temperature imaju određeni potencijal, samo je pitanje kvalitete koju te sorte mogu postići na području Hercegovine s obzirom na klimatske uvjete”, naveo je Leko za “Nezavisne”.
Poljoprivrednici ističu da i nisu prevelikih očekivanja kada je u pitanju razvoj proizvodnje citrusnog voća niti su, kako kažu, zadovoljni podsticajima, niti ima ko da radi.
“To je vrlo mala proizvodnja, koju imamo u južnom dijelu države. Nema više ko ni to da radi, niko neće da se bavi poljoprivredom”, rekao je za “Nezavisne” Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH.
