BIJELJINA, BANJALUKA – U organizaciji EU danas u Bijeljini će se održati skup na kojem će vlasti BiH prezentovati svoje planove za reformu javnih preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, saznaju “Nezavisne”.
Kako nam je rečeno, različiti nivoi vlasti će predstaviti i svoj plan za implementaciju socioekonomske agende za period 2020-2022. godina, a preduzeća u većinskom državnom vlasništvu bi trebalo da budu jedna od tema.
Endrju Džuel, stalni rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH, kaže za “Nezavisne” da njihova misija u RS i Brčko distriktu počinje ove sedmice, a da prijedloge od strane lokalnih vlasti očekuje na sastanku u Bijeljini.
“Reforma preduzeća u državnom vlasništvu je jedna od ključnih reformi definisanih u agendi. Vidjećemo šta će nam prezentovati”, rekao je Džuel.
Na naše pitanje kakva su generalno očekivanja EU kad je u pitanju reforma ovih preduzeća, u Delegaciji EU kažu da je unapređenje upravljanja javnim preduzećima jedna od dugo očekivanih strukturnih reformi koja će, ako se provede kako treba, povećati potencijal rasta zemlje.
“Kako bi se povećala cjelokupna transparentnost javnog sektora, potrebno je razviti registre javnih preduzeća i učiniti ih dostupnim javnosti. Restrukturisanje javnih preduzeća i stimulisanje konkurencije iz privatnog sektora moglo bi rezultirati poboljšanjem kvaliteta usluga koje pružaju, a u korist svih građana”, rekla je za “Nezavisne” Jamila Milović Halilović, portparolka Delegacije EU.
Ona ističe da su potrebni dalji napori za rješavanje pitanja upravljačke odgovornosti i jačanje funkcionisanja unutrašnje kontrole i unutrašnje revizije u cijelom javnom sektoru i svim javnim preduzećima na svim nivoima vlasti.
“U strateškim sektorima kao što su transport, energija i telekomunikacije, još prevladava loše upravljanje i često neefikasna javna preduzeća. Glavne prepreke za industrijsku privatizaciju su pravna nesigurnost, korupcija i nepovoljno poslovno okruženje”, naglasila je Milović Halilovićeva.
U analitičkom izvještaju Evropske komisije od prošlog ljeta ukazuje se i na problem subvencija javnim preduzećima i neadekvatno zapošljavanje u taj sektor. To, kako ističu, otežava poslovanje ostalim poslovnim subjektima i izvor je korupcije. Jedan od njihovih prijedloga je i regulisanje pitanja državne pomoći.
“Iako su zvanični nivoi državne pomoći niski, značajan je uticaj indirektne državne pomoći. Veliki broj javnih preduzeća indirektno uživa korist od poreskih olakšica, a posebno u oblasti socijalnih davanja”, naglasili su oni.
Takođe, podsjećamo na obimnu studiju koju je MMF uradio prošle godine u BiH, a u kojoj su konstatovali da preduzeća u većinskom državnom vlasništvu u BiH duguju 8,1 milijardu maraka ili 20 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Francisko Parodi, tadašnji stalni predstavnik MMF-a u BiH, rekao je da je studija pokazala mnogo iznenađujućih podataka, poput, na primjer, činjenice da vlasti često nisu ni znale čime raspolažu, a poslovne odluke često nisu odražavale realno stanje i potrebe u tim preduzećima. Iako i EU i MMF jedno od rješenja vide u privatizaciji ovih preduzeća, i jedni i drugi upozoravaju da je to samo jedna od opcija, te da je najvažnije naći rješenje da preduzeća posluju pozitivno i da nisu opterećenje za poreske obveznike.
Branko Kecman, član Udruženja “Misli dobro” za pitanja ekonomije, kaže za “Nezavisne” da je osnovno da vlasti definišu šta je cilj tih preduzeća, odnosno da se postavi sistem po kojem bi državna preduzeća bila tretirana na isti način kao što su i bilo koja druga preduzeća. Ističe da u BiH postoje primjeri koji dokazuju da je moguće ne samo reformisati državna preduzeća, već ih učiniti i profitabilnim ako za to postoji dovoljno volje. Podsjetio je da je organizacija “Misli dobro” organizovala više skupova na kojima je bilo riječi o reformama ovog sektora, te da zagovara uvođenje jedinstvene mjere uspješnosti preduzeća kroz pozitivan gotovinski tok.
“Kada bi se ove mjere usvojile, veoma bi se lako moglo provjeriti stanje u tim preduzećima od strane nezavisnih revizija i lako bi se utvrdilo da li jeste ili nije ostvareno ono što je bilo zacrtano kao plan”, zaključio je Kecman za “Nezavisne”.
