SARAJEVO – Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da će u ovoj godini biti usvojen zakon o porezu na dodatnu vrijednost /PDV/ i to u formi koja će najviše pomoći privredi.
Tegeltija je naglasio da upravo privrednici imaju najveći broj primjedbi na zakonsko rješenje, te da će o tome kolika će biti stopa PDV-a biti odlučeno u zajedničkim razgovorima sa ključnim akterima.
“Ništa nije teško niti neizvodljivo. Ključna riječ na kojoj ću insistirati jeste da postignemo konsenzus oko svih pitanja. Ono što je meni iznenađujuće jeste da postoji mali stepen saglasnosti i spremnosti na dijalog oko diferencirane stope i povećanja PDV-a”, rekao je Tegeltija sinoć za Federalnu televiziju.
Predsjedvajući Savjeta minstara ukazao je da ukoliko se samo izgovori jedna rečenica u pravcu povećanja stope PDV-a, raznorazni ekonomski analitičari i mediji reaguju potpuno subjektivno po tom pitanju, ne želeći da čuju drugu stranu.
“Najveći problem poslove zajednice jeste vezan za pitanje pomjeranje roka plaćanja PDV-a. To se ne može napraviti jednokratno, s obzirom na probleme koje bi to stvorilo budžetima na svim nivoima vlasti”, pojasnio je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara smatra da je većim dijelom usaglašen način na koji će se to pitanje riješiti.
Kada je riječ o visina stope PDV-a, odnosno iznosu ukupnih sredstava koji treba da se prikupi po osnovu indirektnih poreza, Tegeltija ističe da ne postoji realna potreba za povećanje stope, ali da i to pitanje treba “staviti na sto” ukoliko se želi razgovarati o rješenjima.
On je pojasnio da je jedna od mogućnosti da bude uvedena diferencirana stopa PDV-a, te da se država odrekne dijela prihoda za najvažnije proizvode poput osnovnih životnih namirnica, dječije hrane, bebi opreme.
“Ali, moramo da znamo kako ćemo nadomjestiti gubitak dijela prihoda. Ono što je za poslovnu zajednicu vrlo važno, ali i mene lično, jeste pitanje kako stvoriti pretpostavke za povećanje plata zaposlenih u privatnom sektoru”, rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, postoji prijedlog rješenja prema kojem bi se smanjila stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje čime bi se smanjila zbirna stopa poreza i doprinosa.
“Taj višak prihoda koji su preostali bi se preusmjerio direktno na plate. Ali moramo da znamo da se fondovi socijalne sigurnosti ne mogu odreći tog dijela prihoda. To su sve moguća rješenja, ali kada se usaglasimo donijećemo konačnu odluku”, napomenuo je Tegeltija.
On je naglasio da se sasvim sigurno neće dogoditi povećanje stope PDV-a samo da bi budžeti imali više sredstava, pojašnjavajući da bi do povećanja moglo doći samo u slučaju jasno definisne namjere upotrebe tih sredstava.
“Pristalica sam viđenja poslovne zajednice da je neophodno da se stvori prostor za povećanje plata u privredi, jer mislim da je to jedan od osnovnih uslova da bi se smanjio odlazak građana iz BiH. Svako drugo pitanje će biti stvar konsenzusa”, dodao je Tegeltija.
Govoreći o izgradnji auto-puta Sarajevo-Beograd, Tegeltija je istakao da BiH kasni na tom projektu, pogotovo u odnosu na Srbiju.
“Nismo uradili sve ono što smo mogli u prethodnom vremenskom periodu, a razlog je i što nije bio formiran Savjet ministara”, rekao je Tegeltija i dodao da su preduzeti koraci u vezi sa ratifikacijom sporazuma o izgradnji tog auto-puta, što su ujedno i prvi koraci koje je BiH napravila.
Prema njegovim riječima, sada je mnogo posla pred entitetskim ministarstvima saobraćaja, koja prvo treba da definišu trasu auto-puta Sarajevo-Beograd, zatim izvođače, te izvore finansiranja.
“Ukoliko se opredijele za model koji je izabrala Srbija, onda bi to bio vrlo efikasan način da se gradi auto-put Sarajevo-Beograd. On je započet sa strane Srbije”, naglasio je Tegeltija, te dodao da je dobro što se gradi most između BiH i Srbije, jer će on ubrzati saobraćaj, a takođe je potreban svima.
Kada je riječ o nedavnom sastanku sa ambasadorom Turske Haldunom Kočom, Tegeltija je ponovio da odnose ove dvije zemlje karakteriše jako dobra saradnja, pogotovo u oblastima ekonomskog života, te naglasio da postoji dovoljno prostora kako bi se unaprijedio, prije svega izvoz iz BiH u Tursku. Srna