SARAJEVO, Poljoprivrednici iz Federacije BiH pokrenuće inicijativu za smanjenje stope PDV-a za poljoprivredu te usvajanje zakona kojim bi se uveo “plavi dizel”. Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće, ovo bi uveliko rasteretilo poljoprivrednike i olakšalo im rad.
Poljoprivrednici plaćaju PDV na sve što kupuju za proizvodnju, a proizvode nerijetko prodaju ispod cijene. Smanjenjem PDV-a smanjili bi se i nameti.
“Tražimo da se plavi dizel konačno uvede na nivou države, jer ga mi nikako nemamo, a sve evropske zemlje koriste to. Samo ga mi nemamo. To su osnovne stvari koje nas muče sada kada se pripremamo za sjetvu”, rekao je Bićo.
Naveo je da poljoprivrednik tokom godine prosječno potroši 30.000-40.000 KM na gorivo dok obradi zemlju, obavi sjetvu, žetvu i ostale radove. Kada bi se donio zakon o plavom dizelu, poljoprivrednik bi uštedio pola tog iznosa.
Na nivou Federacije BiH tražit će stopostotno povećanje budžeta za poljoprivredu i jednostavnije procedure prilikom apliciranja za poticaje.
“Budžet za ovu godinu iznosio je oko dvije milijarde KM, a naše minimalnih tri posto je 90 miliona. Sada tražimo šest posto da se ova poljoprivreda vrati na kolosijek i počne napredovati, a ne da propada. Vidjeli su svi podatak da uvozimo 92 posto hrane. Nije to do poljoprivrednika, već do države. To se rješava povećanjem izdvajanja za poljoprivredu kako rade sve evropske zemlje, da se poljoprivrednik prihvati posla i da može raditi, proizvoditi i imati domaće proizvode”, rekao je Bićo.
Kada je riječ o papirologiji, Bićo ističe da svaki put kada apliciraju za poticaje i slično, bez obzira na to što je u istoj godini, svaki put nanovo moraju izvaditi papire poput porezne potvrde i platiti je i ovjeriti, potvrde od veterinara, potvrde od prodaje robe, potvrde o izmirenju obaveza itd.
“Kada to sve iščita općina pa proslijedi kantonu, to se otegne na 5-6 mjeseci. Postoji baza podataka, Registar poljoprivrednih gazdinstva, ali problem je što niko nikom ne vjeruje. Moja je obaveza da do 15. novembra prijavim šta ću raditi iduće godine kada je riječ o proizvodnji i to se unosi u registar, a do 31. marta se ažurira detaljno. Na osnovu toga se prave pravilnik, budžet i ostalo. Ali bez obzira na to što imaju sve podatke tu, oni nam traže obimnu papirologiju koja otežava rad i košta”, istakao je Bićo.
Nadaju se da će imati sagovornika u vladama, a ukoliko se ne učini ništa u rješavanju ovih problema, poručili su da će pristupiti drugom načinu komunikacije s nadležnima.
