“Ali, trebamo zajednički iznaći način kako da se oni bolje iskoriste. AMZ svake godine proizvodi 110.000 tona ili 40.000 kubnih metara čeličanske troske, koja može zamijeniti mnogo prirodnih resursa i minerala. Možemo iskoristiti i trosku koja je već deponovana na odlagališta”, napominje Biju.
Dodao je kako su organiziranjem i konferencije na tu temu inicirali razgovor s nadležnim bh. institucijama kako bi sačuvali prirodne resurse.
“Naš je cilj da do kraja 2020. godine iskoristimo sve nusproizvode iz proizvodnje čelika. U junu ove godine iskoristili smo svu trosku proizvedenu na Visokoj peći, a do 2020. godine nećemo više imati ni pepela s Energetike. I onda nam ostaje samo čeličanska troska, koja je veoma koristan nusproizvod i to se treba koristiti u BiH”, ističe Biju te dodaje da imaju u toj namjeri podršku svih nadležnih agencija, a posebno se zahvaljuje Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH te Vanjsko-trgovinskoj komori BiH.
AMZ je, napominje Biju, doveo i stručnjake iz Evropske unije iz te oblasti kako bi pomogli u donošenju zakona iz te oblasti.
“U principu, zakoni BiH dozvoljavaju upotrebu nusproizvoda kako bi se zaštitili prirodni resursi. Siguran sam da nemamo nikakvih ograničenja, samo trebamo nastaviti s radom”, kaže Biju te napominje kako u svijetu pa i u Zenici imaju dobre primjere korištenja čeličanske troske.
“Već imate dosta cesta u Zenici koje su izgrađene od čeličanske i troske s visoke peći. Dakle, mi to, samo, moramo malo proširiti u količini. Ali, moramo imati zajednički pristup. To je samo pitanje da sjednemo i zajedno pronađemo nove inicijative za budućnost”, ističe Biju.
Napominje kako nije potrebno trosku koristiti za izgradnju autoputeva, jer još ne postoji zakonski okvir ni u EU, ali da se, umjesto u tako velikim infrastrukturnim projektima, može koristiti u izgradnji manjih puteva.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma FBiH, najavila je šefica Odsjeka za očuvanje biodiverziteta Zineka Mujaković, spremno je podržati tu inicijativu pa i dijelom platiti potrebne studije istraživanja.
“Veoma sam zadovoljna da možemo pratiti uspjehe i pozitivne primjere iz EU, konkretno Njemačke. Zadovoljstvo mi je što je misije CO2 smanjuju uduplo, s tim da samnjujemo i degradaciju zemljišta, jer eksplatacijom kamena ostaju napušteni kamenolomi”, kazala je Mujaković.
Ističe da je ta inicijativa nešto novo za BiH, ali i za EU, koja također još nije donijela sve zakone iz te oblasti, a sa čijom će zakonskom regulativom biti usklađena i regulativa entiteta FBiH te države BiH.
Visokopećna troska, ističe Thomas Merkel iz FehS instituta iz Njemačke, u toj se zemlji već stotinjak godina koristi za proizvodnju cementa i poljoprivrednih gnojiva, dok je za čeličansku trosku kazao kako se pokazala postojanijom od prirodnih materijala.
“Dovoljno je da vam kažem da je iskorištenost ove troske u Njemačkoj 95 posto, što nam govori da se koristi u velikim infrastrukturnim projektima – izgradnji autoputeva i nasipa za željezničke pruge”, naveo je. Klix.ba