SARAJEVO, Bosna i Hercegovina izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda godišnje, što je količinski za 22.000 tona više nego što uvezemo.
Međutim, vrijednost izvoza u 2018. je stigla na 89 miliona KM, dok ukupna vrijednost uvoza premašuje 154 miliona KM. No, trendovi se mijenjaju. Nakon porasta od 17% izvoza u sektoru mljekarstva u odnosu na 2017, i ova godina obećava bolje rezultate sa otvaranjem tržišta Evropske unije. Na putu rasta i razvoja sektora mljekarstva, pored velikih proizvođača, važnu ulogu igraju oni manji, koji su već postali prepoznatljivi po specifičnosti svojih proizvoda poput “Promilka”. Za njih je jednako važno postići i veće prisustvo na domaćem tržištu.
Ibro Daguda, direktor i vlasnik ove kompanije, želi učiniti prozorski sir prepoznatljivim u regiji.
“Važno je omasoviti stočni fond na ovom kraju, te već radimo i na prijedlozima novih projekata kako oživjeti ovaj kraj. Imamo dobru saradnju sa mljekarama u široj regiji, povezujemo se i vjerujem da možemo učiniti da naši krajevi ožive i ponude jednu novu perspektivu razvoja”, zaključuje Daguda.
Najznačajniji uvoz po udjelu i vrijednosti čine sir edamer (preko 26.8 miliona KM) i sir gauda (preko 14 miliona KM). Zbog ovih izazova, USAID/Sweden FARMA II Projekat podržava proizvođače sira da pronađu svoje mjesto na domaćem i međunarodnom tržištu. Kompanija “Eko sir Puđa” je kroz saradnju s USAID/Sweden FARMA II projektom osigurala nove tehnologije u kontroli kvalitete mlijeka kod farmera, a nove prakse i efikasniji mehanizmi zaštite osiguravaju dugotrajnu suradnju i povjerenje koje je ključno za proizvođača, ali i za zajednicu. Ovakve priče ohrabruju i druge da ulažu i jačaju svoje kapacitete. Livanjski sir je apsolutni rekorder po izvozu, kada su u pitanju sirevi iz Bosne i Hercegovine.
Maid Smajić i njegova sestra Mediha Jašarević osnovali su kompaniju “Zlatna kap” u Jelahu 2008. Zbog problema sa otkupom i plasmanom mlijeka okrenuli su se proizvodnji sira.
“Pronašli smo metodologiju, zatim smo uradili procjenu potreba tržišta i prepoznali prave prilike. Uz podršku USAID/Sweden FARMA II osigurali smo nabavku muzilica, razmijenili dobre prakse i učestvovali u školi sirarstva. Obuke su nam omogućile da naučimo recepturu i proizvodnju različitih vrsta sira, a istovremeno da proces proizvodnje bude usklađen sa EU standardima. Radimo sa 240 kooperanata, a počeli smo sa 10 grla. Danas radimo otkup koji dostiže dva miliona litara”, pojašnjava Smajić.
Uredba Evropske komisije kojom se uređuju uslovi zdravlja životinja i javnog zdravlja te uslovi veterinarskog certificiranja za unošenje sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi u EU propisuje popis ‘trećih zemalja’, među kojima je Bosna i Hercegovina, a kojima se odobrava unošenje takvih pošiljki u Evropsku uniju.
Nakon što smo dobili pozitivne ocjene te nam je odobren izvoz za sve tri kolone mliječnih proizvoda, koji su razvrstani po obavezama termičke obrade, u ovoj godini se očekuje značajan napredak. Međutim, dominantni partneri za bh. mljekare ostaju zemlje regije. Prošle godine su u Crnu Goru izvezili 33 miliona KM vrijednosti mliječnih proizvoda, 17 u Srbiju, 15 u Makedoniju, 10 na Kosovo, a 10 miliona na tržište Hrvatske.
“Uprkos drastičnom smanjenju izvoza na Kosovo, podaci za period 1.1. -31.5. ove godine upućuju na veći srazmjer između uvoza i izvoza ove godine, pa je u tom period iz zemlje izvezeno 45.2 miliona KM vrijednosti proizvoda, u odnosu na 73.8 miliona KM uvoza”, ukazuju posljednji podaci UINOBiH.
Sirari širom zemlje imaju potrebnu tehnologiju, zadovoljili su tražene standarde te se sada bore za svoje mjesto na domaćem, ali i međunarodnom tržištu. Takav je slučaj i sa kompanijom “Kupres Milch”.
“Mi smo mala mljekara koja godišnje proizvodi oko 23 tone delikatesnog sira, ali bilježi konstantan rast i sa nedavnim ulaganjima mljekara je na putu da u narednoj godini udvostruči svoju proizvodnju. Odličan kvalitet sireva potvrđen je brojnim nagradama na sajmovima u BiH i Srbiji, uključujući i zlatne medalje za kvalitet dobivene u Beogradu i Novom Sadu. Kompanija ima implementiran HACCP sistem, dobili smo izvoznu dozvolu i uspješno izvozimo za Tursku, a u planu je i sticanje izvozne dozvole za tržište EU“, dodaje nam Munevera Žilić iz „Kupres Mlich“.
U 2018. godini je iz BiH izvezeno 11 puta manje vrijednosti sira od vrijednosti uvoza. No, priče “Promilka”, “Eko sir Puđe”, “Zlatne kapi” i “Kupres Milcha” šalju pozitivnu poruku, te jasan znak da bosanskohercegovački sirevi, uprkos svim izazovima i preprekama, osvajaju zlatne medalje, uspješno se izvoze i još im samo treba dati pravu priliku na domaćem tržištu. Klix.ba
